Makedonija (regija)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Za druga značenja, pogledajte Makedonija (razdvojba).
Regija Makedonija
LocationMacedonia-REG-1-z.png
Današnje granice regije Makedonije nisu službeno definirane. Regija se prostire kroz 5 država: Albanija, Bugarska, Grčka, Republika Makedonija i Srbija.
Europe Balkans Macedonia geo.jpg
Vardarska je označena crveno (35%), Pirinska zeleno (10%), ružičasto je označena Grčka/Egejska (52%). Narančasto je dio Makedonije u Albaniji (3%).

Makedonija je povijesna i zemljopisna regija na jugoistoku Europe, na Balkanu. Administrativno podijeljena između Republike Makedonije (Vardarska Makedonija), Grčke (Egejska Makedonija) i Bugarske (Pirinska Makedonija). Mali dio od Makedonije se nalazi u Albaniji (Mala Prespa i Golo Brdo), te Srbiji (Prohor Pčinjski).

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Makedonija graniči sa Rodopskom gorja na istoku, Albanijom na zapadu, Olimpom, Tesalijom i Egejskim morem na jugu, te Moravskom dolinom i Šarom na sjeveru.

Povijest[uredi VE | uredi]

Drevna Makedonija kao geografsko-politička jedinica pojavljuje se u 5 st. pr. Kr. , na području gornjih voda Haliakmona i planine Olimp do rijeke Strume. Kasnije se ona širi na krajeve koje je Tukidid prozvao Donja Makedonija. Povijest ljudi ipak ide mnogo dalje u prošlost.

Predpovijesno doba[uredi VE | uredi]

Prvi ljudski tragovi potječu iz paleolitika, a prve civilizacije se ovdje pojavljuju još u ranom neolitiku (Nea Nikomedia). Pojavljuje se porast stanovništva i zbijenija naselja. Etnička zajednica tog doba, nosioci poznate starčevačke kulture koja je dobila ime po Starčevu u Vojvodini, gdje se prvi puta pojavljuje, i koja se kasnije širi sve do Makedonije i Grčke, u Povardarju su potisnuli narod vinčanske (po lokalitetu Vinča) kulture, koja je inače nastavak starije Starčevačke.

Vinčanska kultura prva je koja je poznavala preradu metala, i trajala je od 5500. do 4000. godine pr. Kr. Na početku brončanog doba dolaze novi narodi s juga sa heladskom kulturom, negdje između 3000. i 2500. godine pr. Kr. Kuće ovoga doba ponekad su sa kamenim temeljima za zidove. Miješanjem tadašnjih etničkih zajednica formirala su se i tračka i ilirska plemena uz starosjedioce Peonce. Svi su oni uključeni u grčku antiku.

Ljudi brončanog doba uzgajivači su stoke, koza i ovaca, a bave se i lovom i ribolovom, te poznaju lončarstvo i juvelirstvo. Tokom brončanog doba kuće su već dvosobne, s jednog kraja apsidalne forme, priprema hrane je u odvojenoj prostoriji. Glavna hrana su govedina, ovčetina, kozje meso i cerealije. Oruđe je brončano, lončarija kvalitetna, monokromna. Uskoro će se osjetiti i mikenski utjecaj.

U starije željezno doba kuće imaju kamene temelje i pletene oblijepljene zidove. Pokojnici se sahranjuju organizirano na posebnim grobljima.

Predslavensko doba -Antička Makedonija[uredi VE | uredi]

Filip II Makedonski (359.-336. pr. Kr.), muž Olimpijin i otac Aleksandra III. Preci današnjih Makedonaca u to su vrijeme živjeli u nekim drugim krajevima.

Putovima kulture iz dunavskog područja uspijeva se sagledati kroz arheologiju, kako se pokretalo stanovništvo prema jugu, gdje ih nalazimo u područjima Grčke i Makedonije, a i kasnije drugih naroda sa egejskih obala prema sjeveru. Područje drevne Makedonije postaje obećana zemlja stotinama kolonista. Utemeljeno je više gradova. Područje Makedonije je od 10 do 8 st. pr. Kr. postaje relativno izolirano od helenizma s autonomnim makedonskim (tračko-ilirskim) plemenima kao što su Orestai, Elimeiotai, Lynkestai.

Makedonci se iz Epira nastanjuju na području Makedonije u 7 st. pr. Kr. Oni osnuju antičku makedonsku državu i formiraju antički makedonski narod, a srodni su Grcima. Zemlja postaje sama svoj proizvođač osnovnih potreba kao što je drvo, meso, cerealije, divljać, stoka, minerali. Nastaju različiti običaji od grčkih, sa socijalnom strukturom i političkom organizacijom obilježenom arhaičnim karakterom, i posebnim dorskim dijalektom. Ova država uskoro će se početi širiti. Aminta III u prvoj polovici IV stoljeća ujediniti će sve pokrajine.

Do pojave Slavena još će proći mnoga stoljeća, na nju će utjecati događaji što će se zbivati skroz na području kineskih granica, i pokretima azijskih stepskih plemena koji će pred sobom potaknuti veliku seobu naroda. U ovoj seobi sudjelovat će i Slaveni, koji će pred najezdom stepskih jahača ići sve više na jug preko Balkanskog poluotoka i zaustaviti se u područjima sjeverne Makedonije. Imena ovih plemena što će sudjelovati u stvaranju jednog drugog makedonskog naroda smo rekli. Do tada u ovim krajevima , ali i mnogo šire, još će se mnogo toga dogoditi. U IV. stoljeću prije Krista rodit će se Filip II, čovjek koji će 338. prije Krista u bitci kod Heroneje pokoriti Grčku.