Mala Prespa

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Mala Prespa
St.Ahil from Langi.JPG
Otok Agios Achillios
Lokacija Južni Balkan
Koordinate 40°46′″N 21°6′″E / Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < / Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator /; Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator /Koordinate: 40°46′″N 21°6′″E / Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < / Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator /; Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator /
Površina 45,39 km²
Zapremina 10,6 km³
Najveća dubina 7,7 m
Nadmorska visina 853 m
Najveća širina 6,6 km
Najveća dužina 34 km
Vrsta jezera tektonsko
Ulijeva se u Ohridsko jezero
Države Grčka, Albanija
Karta Prespanskog jezera i Male Prespe

Mala Prespa (grčki: Λίμνη Μικρή Πρέσπα, albanski: Liqeni i Prespës së vogël) je jezero na granici između Grčke i Albanije, koje leži južno od većeg Prespanskog jezera, od kojega ga dijeli samo mala prevlaka.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Mala Prespa leži u Prespanskoj kotlini pored grada Florine, većim dijelom se nalazi u Grčkoj (43,5 km²) a manjim u Albaniji (3,9 km²). Sliv jezera je 189 km², od toga je 138 km² u Grčkoj, te 51 km² u Albaniji. I Mala Prespa je dio Parka prirode Prespa, zajedno sa većim Prespanskim jezerom. Park se prostire na 2.000 km² u tri države, kojeg su zajednički osnovale vlade Makedonije Grčke i Albanije.

Mala Prespa leži na nadmorskoj visini od 853 m i okruženo je visokim planinama, veće sjeverno Prespansko jezero leži 4 metra niže (849 m).[1] Jezero Mala Prespa ima površinu od 45,39 km², dugo je 10,6, i široko 6,6 km. Prosječna dubina jezera je 6,7 m, a maksimalna 7,7 m. Ljetna temperatura vode kreće se od 21°C do maksimalno 28°C.[1], zimi se jezero često zaledi. Na Maloj Prespi postoje dva otoka Agios Achilleios (sv. Ahilej) i Vidronisi. Na otoku Agios Achillios je car Samuilo u 10. stoljeću podigao utvrdu i crkvu sv.Ahileja iz Larise. Ostatci crkve koja je dograđivana u kasnijim vremenima vidljivi su i danas.

Hidrološke svojebnosti[uredi VE | uredi]

Jezero dobija vode od nekoliko vodotoka, najveći je Paliorema ili Agios Germanos (Stara reka) koji je 1936 skrenuta prema Prespanskom jezeru. Nakon toga prokopan je kanal sa ustavom, koji povezuje dva jezera. Kad je 1953 isušeno jezero Malik kod Korçë u Albaniji, prokopan je kanal na albanskoj strani do rijeke Devol za navodnjavanje polja kod Korçë. Kao rezultat toga, danas je južni dio jezera prilično zagađen erozivnim materijalom koji nanosi rijeka Devol, i sav je obrastao u trsku. Vode iz Male Prespe većinom otiču preko kanala u Prespansko jezero, a odatle podzemnim kanalima u Ohridsko jezero, tako da se vode Male Prespe obnavljaju svake 3,4 godine.[1]

Flora i fauna[uredi VE | uredi]

Mala Prespa zajedno s Prespanskim jezerom formira jedinstveni ekosistem. Uz jezera i okolna blata žive vidre (Lutra lutra) dvije vrsti kornjača, 9 vrsti guštera i 10 vrsti zmija. Jezero nema puno vrsti riba, ali ima puno zooplaktona.[2] Mala Prespa je jedno od najvažnijih staništa za gnježdenje pelikana, od običnih (Pelecanus onocrotalus) do bjeloglavih (Pelecanus crispus). Danas u Parku prirode Prespa živi 1000 parova bjeloglavih pelikana, što je najveći broj u Europi.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 N. T. Skoulikidis, I. Bertahas, T. Koussouris: The environmental state of freshwater resources in Greece (rivers and lakes). Environmental Geology 36 (1–2) November 1998. S. 1 ff.
  2. E. Michaloudi, M. Zarfdjian and P. S. Economidis: The zooplankton of Lake Mikri Prespa (Hydrobiologia Volume 351, Numbers 1-3, 77-94, DOI: 10.1023/A:1003008306292) Sa portala springerlink.com, pristupljeno 13.11.2010.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Mala Prespa