Manastir Lepavina

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Crkva Vavedenja presvete Bogorodice manastira Lepavina

Početci samostana odnosno manastira Lepavina sežu navodno u polovinu 16. stoljeća, kada u krajeve današnje sjeverne Hrvatske (tada Otomansko carstvo) dolaze prve skupine Vlaha. U pravom smislu manastir postoji tek od prve polovice 17. stoljeća, a u njemu su se vodile stalne borbe između grkokatolički raspoloženih monaha i onih lojalnih pravoslavlju.

Patrijarh Arsenije III. Crnojević prilikom svoga posjeta manastiru 1692. i 1693. godine zaslužan je, da su se monasi okrenuli pravoslavlju i da je dio okolnog stanovništva njih u tome slijedio. Kaluđeri pridošli iz osmanskih krajeva često su djelovali protiv unijatske eparhije i 1739. godine spalili su manastir u Marči. Prilikom propasti grkokatoličkog manastira Marča, u Lepavinu se seli znatan dio arhiva i ostalih vrijednosti.

U vrijeme kada je vladala Marija Terezija, manastir odnosno samostan Lepavina vraćen je nakratko grkokatoličkoj crkvi. No, taj pokušaj je ostao bezuspješan, jer je dio pravoslavnog stanovništva okolice negirao crkvenu uniju s katoličanstvom (grkokatoličanstvo). Grkokatolici preuzimaju treći puta manastir - samostan Lepavinu u razdoblju od 1941. do 1945. godine. Od 1945. godine do danas manastir pripada Srpskoj pravoslavoj crkvi.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]