Manastir Sveti Jovan Bigorski

Izvor: Wikipedija
Manastir Sveti Jovan Bigorski
Lokacija padinane planine Bistre, Debar - Gostivar, Republika Makedonija
Koordinate 41° 37′ 19″ S, 20° 36′ 42″ I
Godine izgradnje 1020.
Renoviran 16. stoljeće-17. stoljeće
Religija Pravoslavlje
Patron Sveti Ivan Krstitelj
Arhitektonski stil Bizantska umjetnost
Materijal kamen

Manastir Sveti Jovan Bigorski (makedonski: Свети Јован Бигорски) je jedan od najznačajnijih vjerskih i kulturnih objekata Makedonske pravoslavne Crkve. Nalazi se na zapadu Republike Makedonije, pored magistralne ceste Debar - Gostivar, leži na padinama planine Bistre, na obali rijeke Radike.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Manastirska crkva je posvećena Sv. Ivanu Krstitelju. Prema ljetopisu manastira iz 1833. godine, crkvu je izgradio 1020. godine Ivan I. Debranin, prvi arhiepiskop Ohrida (1018. – 1037.). Osmanlije su porušili samostan u 16. stoljeću. Manastir je obnovio iguman Ilarion 1743. godine, on je također izgradio nekoliko konaka (ćelija) za redovnik. Stoljeće kasnije, u periodu 1812.1825. za igumana Arsenija (1807.1838.) iz obližnjeg sela Galičnik, bitno je proširen manastir.

Bigorski drvorez s ikonostasa
Ulaz u manastrir Sveti Jovan Bigorski

Jedno od najvrednijih manastirskih umjetničkih blaga je drveni ikonostas kojeg su izradili domaći majstori od 1829. do 1835. godine. Majstori drvodjelje bili su; Petre Filipovski-Garkata i njegov brat Marko iz obližnjeg sela Gari, Makarij Frčkovski iz obližnjeg sela Galičnik, te Avram Dičov sa sinovima Vasilom i Filipom iz sela Osoj. Za ovaj ikonostas se drži da je jedan od najljepših i najvrednijih kiparskih djela u bizantinskoj umjetnosti. Za ikonu s likom Sv. Ivana Krstitelja koja je datirana u 1020. godinu, vjernici drže da ima čudotvorne iscjeliteljske moći.

Današnji manastirski kompleks sastoji se od manastirske crkve, grobnice (kosturnice) koja se nalazi pored crkve, obrambene kule-zvonika, zgrada za boravak redovnika i novoizgrađenog dijela za boravak gostiju.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]