Marihuana

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Osušeni pupoljak biljke Cannabis sativa

Marihuana je osušeno cvijeće biljke konoplje (Cannabis sativa), koje se koristi kao opojna droga ili u medicinske svrhe. Često se i cijela biljka naziva marihuana. Znanstveni naziv joj je Cannabis sativa, a postoje 3 različite podvrste

  1. Cannabis sativa subsp. indica (Lam.) E. Small & A. Cronquist ili indijska konoplja
  2. Cannabis sativa subsp. sativa, sjetvena konoplja
  3. Cannabis sativa var. ruderalis (Janisch.) S.Z. Liou, ruderalna konoplja

Sadrži primarnu psihoaktivnu djelatnu tvar THC (tetrahidrokanabinol) te razne druge kanabinoide. Kanabis se često konzumira radi svojih psihoaktivnih efekata koji uključuju relaksaciju, euforiju, pojačani apetit, te niz drugih adiktivnih pojava baš kao i niz nepoželjnih nuspojava kao što su suhoća usta, kratkotrajni ispadi kratkoroćnog pamćenja koji u dužem konzumiranju ostaju trajna pojava, konjunktivalnu injekciju, depresiju, osjećaj paranoje i anksioznost. Korelacija s pojavom shizofrenije, koja ima jaču incidenciju u mladoj dobi, kad najviše konzumenata počne uzimati marihuanu, takva je da udvostručuje rizik od razvoja psihičkih poremećaja, uključujući shizofreniju. Marihuana koči intelektualni razvoj.[1]

Štetni učinci[uredi VE | uredi]

Tobožnju neškodljivost marihuanistički lobi argumentira tezama baziranim na logičkim pogrješkama. Nakon pet tisuća godina uporabe kanabisa među stotinama milijuna ljudi diljem svijeta, ne postoje plauzibilni dokazi da je ova droga izravno ikada izazvala makar i jednu smrt, iako je kao i druge psihoaktivne droge neizravno povezana sa mnogim smrtnim slučajevima. Primjeri neizravnog letaliteta su upravljanje motornim vozilom pod utjecajem THC-a, i slično. Iza neizravnog letaliteta kriju se ozbiljne posljedice konzumiranja marihuane.[1]

Istraživanja savjetnika pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji srušila su medijski mit o "neškodljivosti". Marihuana prouzročuje probleme s mentalnim zdravljem i "otvara vrata" teškim drogama. . Konzumenti i u maloljetnoj i punoljetnoj dobi imaju lošije rezultate u školi.[1]

Akutno djelovanje[uredi VE | uredi]

Dvije su najčešće pojave kod pušenja i ostalih vrsta konzumiranja kanabisa ili samog THC-a, blaga konjunktivalna hiperemija (crvenilo očiju) i blago ubrzan srčani ritam. Potrebno je razmotriti još dva akutna učinka, vezana uz konoplju. Prvi je high osjećaj, odnosno promijenjeno stanje svijesti. Prema opisu rekreativnih potrošača, ovo stanje traje dva do četiri sata nakon pušenja, a pet do dvanaest sati kada ga se jede. Najčešći oblik promjene stanja svijesti je mirno, blago euforično stanje u kojem se vrijeme uspori, a osjetljivost na slike, zvukove i dodir pojača. Takav vozač je opasan za sebe i za druge u prometu, a u radu s ljudima postaje agresivniji.[1]

Kronično djelovanje[uredi VE | uredi]

Realno je očekivati da pušenje ima posljedice na zdravlje korisnika. Već pri samoj definiciji dima, možemo govoriti o obaveznoj prisutnosti CO2 iliti ugljičnog dioksida, koji ulazi u pluća. No, štetnost pušenja konoplje mnogo je manja od štetnosti pušenja duhanskih cigareta ili konzumiranje alkohola, no to je samo zbog agresivna i bržeg djelovanja nikotina i etanola. Čestice dima bilo koje vrste generiraju preduvjete za razvijanje malignih tvorevina u plućima. Oblik i kemijski sastav čestica utječu na brzinu i vrstu. Dugotrajna uporaba stoga također povećava rizik od raka, bronhitisa i srčanog udara.[1] Korelacija pojava čira, upalnih procesa i malignih pojava na želucu, dvanaestopalačnom crijevu s prehranskim konzumiranjem još se utvrđuje, kao i korelacija s Crohnovom bolešću.

Jedno od najčešće postavljanih pitanja današnje javnosti vezano uz štetnost konoplje je pitanje stvara li ona ovisnost. Konoplja stvara ovisnost. Postoje osobe koje govore kako su konoplju konzumirali pušeći i više od 20 ili 30 godina bez stvaranja ovisnosti. Konoplja je ostavila posljedice na njima, premda su konzumenti to poricali. Stručnom oku ne promiče da je droga ostavila fizičke naznake o krizi, odnosno ovisnosti. Javlja se i psihička ovisnost. Navodni podatak da je lakše postati psihički ovisni o duhanskoj cigareti nego marihuani, ne mijenja činjenicu da marihuana generira ovisnost. Neozbiljna, lažirana i lobistička istraživanja koja iznose činjenicu da čak niti dugogodišnji veliki potrošači konoplje ne izgledaju psihički ovisni sasvim su netočna. Poznata je činjenica da višegodišnji konzumenti duhana ne mijenjaju ponašanje na gore. Kod konzumenata marihuane u istom razdoblju vidljive su promjene u ponašanju, padu inhibicija, sociopatski ispadi, povećanju sklonosti k deliktnom ponašanju, a zbog pojačane potrebe za jačim uzbuđenjem, jer marihuana "glača" mozak, uništava kreativnost, postupno dolazi do konzumiranja jačih droga. I odrasli postaju ovisni. Jedan od deset odraslih postat će ovisan, a veća je vjerojatnost da će oni koji je redovno konzumiraju lakše "prijeći" na teže droge. Konzumenti marihuane imaju dvostruki rizik od prometnih nesreća kad su sjele za upravljač vozila nakon što su konzumirale marihuanu. U trudnoći prouzročuje manju porođajnu težinu djeteta.[1]

Konzumiranje marihuane čak i samo kad ju se konzumira kao rekreativnu drogu, rezultira pojavom depresije. Nekad i nakon samo jednog konzumiranja javlja se manična depresija. Zabilježeni su pacijenti koji se nikad nisu oporavili. Zbog netočnih medijski plasiranih informacija i kroz filmsku industriju, snažne propagande i lažiranja testova, uporaba marihuane se raširila kod mlađe populacije. Istraživanja kanadskog Sveučilišta McGill uključivala su 23.317 ljudi iz 11 međunarodnih studija i studija je objavljena u stručnom časopisu JAMA Psychiatry. Dokazana je statistički izravna veza konzumiranja marihuane u pubertetu i adolescenciji s porastom depresivnih poremećaja u odrasloj dobi. Razmjer negativnih učinaka može varirati. Konzumenti iz te dobi imaju veći rizik od razvoja depresije i samoubilačkih misli. Prava brojka počinjenih samoubojstava kao posljedica depresije nastale konzumiranjem marihuane još se utvrđuje. Brojke oboljelih i kandidata za skoro obolijevanje pokazuju veliki problem za javno zdravstvo i mentalno zdravlje nacije. Već oko 7 posto slučajeva adolescentske depresije može se izbjeći ako se prestane konzumirati marihuana. Pouzdano je da bi tih slučajeva bilo manje da konzumiranja nikad nije ni bilo i istraživanja su još u tijeku. Kad bi se samo u SAD, Kanadi i Ujedinjenom Kraljevstvu eliminiralo konzumiranje kanabisa, godišnje bi bilo oko 400.000 manje slučajeva depresije kod mladih u dobi od 18 do 34 godine u SAD, 25.000 manje u Kanadi i oko 60.000 manje u Britaniji.[2]

Smrtnost neke droge mjeri se obično vrijednošću nazvanom LD50, tj. dozom koja će izazvati smrt u 50 posto životinja ili ljudi koji je uzmu. LD50 kanabisa u ljudskih bića nije poznat, jer ne postoje podaci iz kojih bi se mogao izvesti. Toksičnost droge može se procijeniti brojem poznatim kao terapijski omjer ili faktor sigurnosti. Njega definiramo kao smrtonosnu dozu kroz učinkovitu dozu. Faktor sigurnosti za sekobarbiton (Secanol) je 3-50, a za alkohol je samo 4-10. Faktor sigurnosti THC-a, izveden iz podataka prikupljenih na miševima je 40 000. Mnogi kemoterapijski lijekovi imaju faktor sigurnosti 1,5 i manje.

Uporaba u medicinske svrhe[uredi VE | uredi]

Uporaba u medicinske svrhe mora biti pod strogim liječničkim nadzorom, kao i nad svakim drugim lijekom koji se daje na recept.

Poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Večernji list Vecernji.hr: Znanstvenici srušili 'mit': Marihuana je itekako opasna za zdravlje, 7. listopada 2014. (pristupljeno 23. veljače 2019.)
  2. Direktno.hr lb/h: Tinejdžeri koji koriste kanabis imaju veći rizik od depresije 14. veljače 2019. (pristupljeno 23. veljače 2019.)