Marihuana

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Osušeni pupoljak biljke Cannabis sativa

Marihuana je osušeno cvijeće biljke konoplje (Cannabis sativa) , koje se koristi kao opojna droga ili u medicinske svrhe. Često se i cijela biljka naziva marihuana.

Sadrži primarnu psihoaktivnu djlatnu tvar THC (tetrahidrokanabinol) te razne druge kanabinoide. Kanabis se često konzumira radi svojih psihoaktivnih efekata koji uključuju relaksaciju, euforiju, pojačani apetit, te niz drugih poželjnih pojava baš kao i niz nepoželjnih nuspojava kao što su suhoća ustiju, kratkotrajni ispadi kratkoroćnog pamćenja, konjunktivalnu injekciju, te rijeđe osjećaj paranoje i anksioznost.

Akutno djelovanje[uredi VE | uredi]

Dvije su najčešće pojave kod pušenja i ostalih vrsta konzumiranja kanabisa ili samog THC-a, blaga konjunktivalna hiperemija (crvenilo očiju) i blago ubrzan srčani ritam. Potrebno je razmotriti još dva akutna učinka, vezana uz konoplju. Prvi je high osjećaj, odnosno promijenjeno stanje svijesti. Prema opisu rekreativnih potrošača, ovo stanje traje dva do četiri sata nakon pušenja, a pet do dvanaest sati kada ga se jede. Najčešći oblik promjene stanja svijesti je mirno, blago euforično stanje u kojem se vrijeme uspori, a osjetljivost na slike, zvukove i dodir pojača.

Kronično djelovanje[uredi VE | uredi]

Postoje ljudi, najčešće pacijenti, koji zbog okolnosti pod kojima se njihova bolest razvija, puše i više od deset spliffova konoplje na dan. Ne možete očekivati da pušenje nema nikakve posljedice na vaše zdravlje. Već pri samoj definiciji dima, možemo govoriti o obaveznoj prisutnosti CO2 iliti ugljičnog dioksida, koji ulazi u pluća. No, štetnost pušenja konoplje mnogo je manja od štetnosti koju ostavlja pušenje duhanskih cigareta, ili konzumiranje alkohola.

Jedno od najčešće postavljanih pitanja današnje javnosti vezano uz štetnost konoplje je pitanje da li ona stvara ovisnost. Konoplja ne stvara fizičku ovisnost. Postoje svjedoci, tisuće njih, koji potvrđuju ovu činjenicu. Ti isti ljudi govore kako su konoplju konzumirali pušeći i više od 20, pa čak i 30 godina. Konoplja nije ostavila nikakve posljedice na njima, a kada su se odlučili prestati pušiti, nije bilo nikakve fizičke naznake o krizi, odnosno ovisnosti. Isto tako, postavlja se pitanje psihičke ovisnosti. Psihička ovisnost ovisi o konzumentu, a postoje podaci[nedostaje izvor] koji govore da je lakše postati psihički ovisni o duhanskoj cigareti nego o marihuani. U razdoblju svojeg istraživanja konoplje, nisam naišao na niti jedan slučaj kronične psihičke ovisnosti. Isto tako, valja napomenuti istraživanja koja su se odvijala na Jamajci i Kostariki, koja iznose činjenicu da čak niti veliki potrošači konoplje ne izgledaju psihički ovisni.

Štetni učinci[uredi VE | uredi]

Nakon pet tisuća godina uporabe kanabisa među stotinama milijuna ljudi diljem svijeta, ne postoje pauzibilni dokazi da je ova droga izravno ikada izazvala makar i jednu smrt, iako je kao i druge psihoaktivne droge neizravno povezana sa mnogim smrtnim slučajevima. Primjeri neizravnog letaliteta su upravljanje motornim vozilom pod utjecajem THC.-a, i slično.

Smrtnost neke droge mjeri se obično vrijednošću nazvanom LD50, tj. dozom koja će izazvati smrt u 50 posto životinja ili ljudi koji je uzmu. LD50 kanabisa u ljudskih bića nije poznat, jer ne postoje podaci iz kojih bi se mogao izvesti. Toksičnost droge može se procijeniti brojem poznatim kao terapijski omjer ili faktor sigurnosti. Njega definiramo kao smrtonosnu dozu kroz učinkovitu dozu. Faktor sigurnosti za sekobarbiton (Secanol) je 3-50, a za alkohol je samo 4-10. Faktor sigurnosti THC-a, izveden iz podataka prikupljenih na miševima je 40 000. Mnogi kemoterapijski lijekovi imaju faktor sigurnosti 1,5 i manje. Konoplja u svom prirodnom obliku sigurna je aktivna supstanca te do sada nije zabilježen ni jedan slučaj predoziranja THC-om koji bi imao smrtni ishod kao izravnu posljedicu.

Načini uporabe[uredi VE | uredi]

Marihuana se unosi u organizam pušenjem na način da se najčešće mota u cigaretni papir ili rizlu, a takva cigareta s čistom marihuanom ili miješanom s malo duhana naziva se joint. Marihuana se može pušiti motanjem u listove cigara, a to se naziva blunt ili nargilama i bongovima.

Poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]