Marija Agnezija Pantelić
Marija Agnezija Pantelić (Ferdinandovac, 12. lipnja 1915. – Zagreb, 8. listopada 2008.), hrvatska paleoslavistica.[1] Najkompetentnija je istraživateljica hrvatskoglagoljske liturgijske građe.[2]
Životopis[uredi | uredi kôd]
Marija Pantelić je rođena u Ferdinandovcu 1915. godine, gdje je također završila osnovnu školu. U Zagrebu je završila gimnaziju. U samostan Sestara milosrdnica stupila je 1935. i uzela redovničko ime s. Agnezija. Studirala je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu diplomirala na kojem je diplomirala ondašnju XVI. grupu (hrvatski jezik i južnoslavenske književnosti, staroslavenski i ruski jezik, narodnu povijest te francuski jezik s književnošću). Diplomirala je 1941. nakon čega je radila u srednjim školama u Zagrebu.[2] Bila je suplentica na Privatnoj ženskoj realnoj gimnaziji Sestara milosrdnica s pravom javnosti u Zagrebu i poslije na IX. ženskoj gimnaziji na Savskoj cesti u Zagrebu do rujna 1946. godine. Za profesoricu srednjih škola položila je državni stručni ispit 31. kolovoza 1944. godine.[3] Od 1949. radila je u Staroslavenskom institutu "Svetozar Rittig" u Zagrebu. Doktorirala je na temi "Hrvatskoglagoljski kodeksi krbavskoga područja u 14. i 15. stoljeću". Hrvatsku glagoljašku građu obrađivala je s povijesnoliturgijskoga, jezičnoga, pismovnoga i iluminacijskoga vida često se baveći teškim pitanjima datacije i lokalizacije tekstova.[2]
Zaslužna je za to što je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu otkupila vrijedni glagoljski rukopis Mavrov brevijar od vlasnika iz Italije. Filolozima i kulturnoj javnosti otkrila je Bartola Krbavca, pisca i iluminatora nekoliko glagoljičnih liturgijskih knjiga. Sudjelovala je u objavljivanju javnosti važnih pretisaka glagoljaških tekstova Prvotiska misala, Hrvojeva misala, Drugoga novljanskog brevijara te poznate hrestomatije Hrvatska srednjovjekovna književnost. Analizom kalendara i sanktorala dokazala je da je Misal kneza Novaka iz 1368. bio glavni, no ne i jedini, tekstovni predložak prve hrvatske inkunabule (Misal po zakonu rimskoga dvora, 1483.) te da je taj predložak priređen u Istri. Istraživanja č.s. Marije Agnezije Pantelić na Hrvojevom misalu bila su uvod u pretisak. Istražila je iluminaciju, a tekst analizirala i transliterirala i sve je rezultiralo pretiskom 1973. godine. Istaknuto joj je djelo studija o glagoljičnim fragmentima Kijevskim i Sinajskim listićima,[2] za koje je dokazala da su nastali na pograničnom i mješovitom području "kao što je bila dubrovačka Astareja i poluotok Pelješac sa svojim humskim zaleđem" te da su Kijevski listići spomenik jednoga dijela gregorijanskog sakramentara s istočnom leksikom i izrazima, dok Sinajski listići predstavljaju najstariju istočnu liturgiju "protkanu oracijama suvremene zapadne duhovnosti".[4]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža Pantelić, Marija
- ↑ a b c d Croatica et Slavica Iadertina, Vol.5 No.5. Ožujak 2010. Stjepan Damjanović: Marija Pantelić, s. Agnezija (Ferdinandovac, 12.lipnja 1915.–Zagreb, 8. listopada 2008.), str. 512-4
- ↑ Slovo: časopis Staroslavenskog instituta, No.39-40 Rujan 1990. Ivan Golub: Dr. Mariji Agneziji Pantelić o sedamdesetpetoj obljetnici života, str. 9
- ↑ Slovo: časopis Staroslavenskog instituta, No.35 Rujan 1985. Marija Pantelić: O Kijevskim i Sinajskim listićima
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Staroslavenski institut Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. kolovoza 2016. (Wayback Machine)
- Kršćanska sadašnjost - Marija Agnezija Pantelić Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. kolovoza 2020. (Wayback Machine)
- VIAF
- Slovo: časopis Staroslavenskog instituta, No.59 Prosinac 2009. Anica Nazor: Marija s. Agnezija Pantelić