Marko Dragić

Izvor: Wikipedija
Marko Dragić
Prof. dr. sc. Marko Dragić (2022).jpg
prof. dr. sc. Marko Dragić. 2021.
Rođenje 10. srpnja 1957.
Prozor-Rama, Bosna i Hercegovina
Državljanstvo Hrvatska, BiH
Polje filologija, kulturna antropologija, hrvatska nematerijalna kulturna baština u europskom kontekstu
Institucija Filozofski Fakultet Sveučilišta u Splitu
Alma mater Sveučilište u Splitu
Poznat po profesor, filolog, političar
Portal o životopisima

Marko Dragić (Prozor-Rama, 10. srpnja 1957.) hrvatski je i bosanskohercegovački filolog i kulturni antropolog.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Marko Dragić rođen je u Gmićima kraj Prozora (Poljana na Makljenu). U rodnom mjestu završio je pučku školu i gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu u Zadru 1980. godine diplomirao je hrvatski i latinski jezik i književnost. Poslijediplomski doktorski studij završio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu doktoriravši 2000. godine temom Hrvatske predaje i legende iz Bosne i Hercegovine pod mentorstvom prof. dr. sc. Stipe Botice. Radio je kao profesor hrvatskoga i latinskoga jezika u Srednjoškolskom centru u Prozoru (1980. – 1988.). Od 1988. obnaša više dužnosti u vlasti, politici, znanosti i visokom obrazovanju. Godine 2003. pozvan je na Odjel humanističkih znanosti Sveučilišta u Splitu - od 1. listopada 2005. Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu na kojemu je redoviti profesor u trajnom zvanju. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2003. izabran u zvanje docenta, a 2007. u zvanje izvanrednoga profesora. Na Filozofskom fakultetu u Splitu izabran je 2011. za redovitoga profesora te 2016. u redovitoga profesora u trajnom zvanju. Kao gostujući profesor na Filozofskom fakultetu u Mostaru od 2007. do 2013. godine obnašao je dužnost prodekana za znanost. Redoviti profesor u trajnom zvanju je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, gdje je od 2005. – 2007. bio pročelnik Odsjeka za kroatistiku, predsjednik Etičkoga povjerenstva (2007. – 2010.). Predstojnik je Katedre za književnost i kulturu, voditelj Modula za književnost i kulturu na doktorskom studiju humanističkih znanosti.[1] Od 2017. do 2021. član te od 2021. potpredsjednik Matičnog odbora područja humanističkih znanosti, polje filologija u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske. [2] Od 2009. ekspert/evaluator je pri Ministarstvu nauke Crne Gore. Član je Matice hrvatske, Hrvatskog filološkog društva, Književnog kruga Split. Redoviti je član Hrvatskoga društva za znanost i umjetnost Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Politička karijera[uredi | uredi kôd]

Obnašao je više dužnosti u politici i izvršnoj vlasti. Bio je predsjednik Općinskog vijeća Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine Prozor (1988. – 1990.), načelnik Stanice javne sigurnosti Rama-Prozor (1990. – 1993.), pomoćnik te zamjenik ministra MUP-a HR HB (1993. – 1995.). Član predsjedništva HDZ-a BiH bio je od 1994. do 1996., član i predsjednik Upravnog odbora HPT-a (1994. – 1998.), zastupnik u Skupštini Hercegovačko-neretvanske županije (1996-1998), član Predsjedništva Matice hrvatske Mostar (2000. – 2002.), ravnatelj HABENE (1995. – 2002.), osnivač Federalne novinske agencije, zamjenik njenog generalnog direktora. Pukovnik je HVO-a.

Znanstveni i stručni rad[uredi | uredi kôd]

Od studentskih dana bavi se snimanjem, zapisivanjem i sakupljanjem usmene književnosti i svih vrsta nematerijalne kulturne baštine. Posebnu pozornost u svojim radovima posvećuje povijesnim predajama koje interpretira u povijesnom kontekstu. Znanstveni interes ogleda se u radovima o fakciji i fikciji u književnosti te ophodima, obredima, vjerovanjima, sujevjerjima, divinacijama u kojima se navode i interpretiraju usmenoknjiževni primjeri koji ih prate. U znanstvenim monografijama i radovima piše o hrvatskoj nematerijalnoj kulturnoj baštini u kontekstu južnoslavenskih i drugih europskih naroda. Autor je 11 znanstvenih knjiga te po jednog fakultetskog udžbenika i priručnika. O njegovim knjigama napisana su dva znanstvena rada [3] te preko stotinu prikaza koji su navedeni u CROSBI-u u napomenama monografija. U desetak država objavio je 210 znanstvenih radova, 93 druga rada u časopisima te 104 ostala rada (prikaza, ekspertiza, intervjua, književnih kritika, popularnih radova [4] Objavio više intervjua u tjednicima [5], emisija na TV-u [6] Radio postajama [7], TV intervjua [8]. Od 1999. do 2014. bio je urednik u ediciji Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u sto knjiga (1999. – 2014.). Bio je dugogodišnji član uredništva časopisa "Motrišta", "Suvremena pitanja" i "Croatica et Slavica Iadertina". O njegovim je djelima objavljeno nekoliko znanstvenih i stručnih radova, eseja, te preko stotinu prikaza. Od objavljenih radova u časopisima, 27 se indeksira u SCOPUSU a u WoS-u CC i CCC 33 rada [9] Citiran je preko 2.800 puta. [10]

Mentorstva[uredi | uredi kôd]

Profesor je i mentor na poslijediplomskim doktorskim studijima: Hrvatska kultura i civilizacija, te Kroatistika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu; Humanističke znanosti na Filozofskom fakultetu u Splitu; te Kulture i jezici u kontaktu na Filozofskom fakultetu u Mostaru. Pod njegovim mentorstvom napisano je i obranjeno 647 diplomska i završna rada na filozofskim fakultetima u Splitu i Mostaru, Od toga je na Filozofskom fakultetu u Mostaru od 2002. do 2013. godine 307, a na Filozofskom fakultetu u Splitu od (prve generacije) 2006. napisano i obranjeno 340 završnih i diplomskih radova. Na filozofskim fakultetima u Zagrebu, Splitu i Mostaru pod njegovim mentorstvom napisano je i obranjeno 7 doktorskih disertacija. [11]

Odličja i nagrade[uredi | uredi kôd]

  • Red hrvatskog trolista. Predsjednik Republike Hrvatske, 1997.
  • Spomenica domovinske zahvalnosti. Predsjednik Republike Hrvatske, 1997.
  • Spomenica domovinskog rata. Predsjednik Republike Hrvatske, 1997.
  • Top 20 profesora na fakultetima u akademskoj godini 2013/2014 - po izboru studenata. Srednja.hr Ocijeni profesora
  • Nagrada za izvrsnost u nastavi i radu sa studentima. Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2019.

Djela[uredi | uredi kôd]

  1. Tradicijske priče iz Zagore. Književni krug Split; Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu. Split 2017.
  2. Poetika i povijest hrvatske usmene književnosti (Fakultetski udžbenik), Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2008.
  3. Hrvatska književnost katoličke obnove i prvoga prosvjetiteljstva (Hrvatska barokna književnost), Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split 2006.
  4. Usmene epske pjesme iz Neretve kod Konjica (supriređivač s Tomom Anđelićem). Hrvatski leksikografski institut Bosne i Hercegovine. Mostar 2006.
  5. Hrvatska usmena književnost Bosne i Hercegovine, lirika, epika, retorika, Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u sto knjiga, knjiga 4, Matica hrvatska i HKD Napredak, Sarajevo, 2006.
  6. Hrvatska usmena književnost Bosne i Hercegovine, proza, drama i mikrostrukture, Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u sto knjiga, knjiga 5, Matica hrvatska i HKD Napredak, Sarajevo 2005.
  7. Književna i povijesna zbilja (kroatološke teme), HKD Napredak, Split, 2005.
  8. Od Kozigrada do Zvonigrada (hrvatske povijesne predaje i legende iz Bosne i Hercegovine, Mala nakladna kuća Sv. Jure i Zajednica izdanja ranjeni labud, Baška Voda – Mostar - Zagreb, 2001.
  9. Deset kamenih mačeva (hrvatske predaje i legende iz Bosne i Hercegovine, Mala nakladna kuća Sv. Jure, Baška Voda, 1999.
  10. Duša tilu besidila (hrvatske pučke molitvene pjesme iz BiH, Mala nakladna kuća Sv. Jure, Baška Voda, 1997.,
  11. Zakopano zvono (predaje i legende u Šematizmu fra Petra Bakule, Mala nakladna kuća Sv. Jure, Baška Voda, 1996., (1. izdanje) 1997. 2. izdanje)
  12. Tuj tunja, tu jabuka (hrvatske narodne pjesme iz Rame), Mala nakladna kuća Sv. Jure, Baška Voda, 1995.
  13. Ramo moja (hrvatske narodne pjesme iz Rame), Franjevački samostan Šćit-Rama i Matica hrvatska ogranak Rama-Prozor, Sarajevo, 1992.

Literatura (izbor)[uredi | uredi kôd]

  1. Who's in the World 2013., 30 th Edition, A Who's Who in America Publication, New Jersey, U. S. A. 2013.
  2. WHO IS WHO U HRVATSKOJ, Biografska enciklopedija vodećih žena i muškaraca Hrvatske, Zug, Schweiz, 2011.
  3. Životopis Marko Dragić Radovi Hrvatskoga društva za znanost i umjetnost, XII-XIII Sarajevo, 2010. – 2011.
  4. Ko je ko u Bosni i Hercegovini, Tešanj, 2014.
  5. Mirko Marjanović: Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska, Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo, 2001.
  6. Mirko Marjanović / Ivanka Miličević Capek, Marko Dragić, u: Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine, Hrvatski leksikografski institut Bosne i Hercegovine, 1, Mostar, 2009.
  7. Ivan Mimica: Antologija hrvatske usmene poezije iz Bosne i Hercegovine. Školski vjesnik, br. 4, sv. 56, Split 2007, str. 604-607.
  8. Katarina Nekić "Majka Mari kosu plela", Vijenac br. 318, 11.05.2006, str. 31.
  9. Kekez, Josip: Iznimna dostignuća na izravnu korist struke i društva, Motrišta, br. 25., Mostar 2002., str. 197.-198.
  10. Vuković, Mladen: Geni generacija u legendama, Hrvatska obzorja, 1. Split, 2000., str.218.-219.
  11. Gudelj, Petar: Domaštana povijest ili kako su pamćenju izrasla krila, u: Deset kamenih mačeva, str. 5.-11.;Gudelj, Petar: Motrišta br. 15., Mostar, ožujak 2000., str. 164.-166.
  12. Kekez, Josip: Bez imena ništa nije, Hrvatsko slovo, br. 248., Zagreb, 21. 01. 2000., str. 14.
  13. Martinović, Svjetlana: Povijest iz legenda, Glas koncila, br. 6., Zagreb, 06.02.2000., str. 11.
  14. Džalto, Stjepan: Hrvatske predaje i legende očituju snagu hrvatske duše na tlu BiH, Crkva na kamenu, br. 3. (232), Mostar, ožujak 2000., str. 13.
  15. Nikić, Zdravko: Deset kamenih mačeva štitovi od zaborava, Naša ognjišta, br. 3., (267), Tomislavgrad, ožujak 2000., str. 26.-27.
  16. Botica, Stipe: i znanstveno i poletno, Hrvatska misao, br. 17., Sarajevo, 2000., str. 264.-267.
  17. Marjanović, Mirko: Sjaj jezičnog srebra i zlata, Hrvatska misao, br. 9., Sarajevo, 1998., str. 166.-167.
  18. Piskač, Davor: Duša tilu besidila, Forum, br. 11/12, Zagreb, 1997., str 1903. 15.
  19. Mihalić, Slavko: Hrvatske božićne pjesme iz Bosne i Hercegovine, (izbor, uvrštene sve božićne pjesme iz knjige Duša tilu besidila), Forum br. 11/12, Zagreb, studeni-prosinac 1997., str.1738.-1742.
  20. Pavlović, Vladimir: Krajolici duše, Vjesnik, Danica 8., Zagreb, 14. 10. 1995., str.24.
  21. Džalto, Stjepan: Rama, pjesmom okićena, Hrvatsko slovo, Zagreb, 30. 05. 1997., str. 14.
  22. Palameta, Miroslav: Uz ikavske stihove iz Rame, u: Tuj tunja, Tu jabuka, str. 5.-6. ; Palameta, Miroslav: Diljem književne baštine, Mostar, 1996., str. 233.-234. ; Palameta, Miroslav: Ramski zbornik, Zagreb, 2000., str. 328.
  23. Džolan, Mijo: Rama, zemlja preblizu ljepoti i stradanju, u: Tuj tunja, tu jabuka, str. 95.-100.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. CROSBI Profil 21750 https://www.bib.irb.hr/profile/21750
  2. Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnolški razvoj. Članovi Matičnih odbora. https://www.nvzvotr.hr/tijela-nvzvotr-a/maticni-odobori/clanovi
  3. Marinčić, Senka: Iikavica u zbirci hrvatskih usmenih lirskih pjesama iz Rame 'Tuj tunja tu jabuka' Marka Dragića, Hrvatska misao br. 14., Sarajevo, 2000., str. 238.-246. ; Marinčić, Senka: Turcizmi u zbirci hrvatskih usmenih lirskih pjesama 'Tuj tunja tu jabuka' Marka Dragića, Motrišta br. 13., Mostar, 1999., str. 161.-166.
  4. CROSBI Hrvatska znanstvena bibliografija, pretraga Marko Dragić. https://www.bib.irb.hr/pretraga?operators=and%7C21750%7Ctext%7Cprofile&filterBox=group.
  5. Razgovor s prof. dr. sc. Markom Dragićem: Narodi koji ne poznaju svoju prošlost osuđeni su na ponavljanje grešaka iz nje. Katolička Tiskovna Agencija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine. Katolički tjednik. Razgovarala Ksenija Ninić. https://www.ktabkbih.net/hr/intervju/razgovor-s-prof-dr-sc-markom-dragiem/27015
  6. TV Jadran. Osvrt. 15.12.2021. prof. dr. sc. Marko Dragić. Razgovor vodila Barbara Žaja. https://www.youtube.com/watch?v=0VwJRsDnlgw.
  7. Radio Marija Hrvatska, Zagreb. 31.12. 2021. prof. dr. sc. Marko Dragić "Silvestrovo u hrvatskoj tradiciji. https://ne-np.facebook.com/RadioMarijaHR/photos/dragi-slu%C5%A1ateljiu-dana%C5%A1njoj-emisiji-govorimo-o-hrvatskim-obi%C4%8Dajima-na-silvestrov/5115607858461981/
  8. Naša TV. S povodom. 10.11.2016. prof. dr. sc. Marko Dragić. voditelj Marko Zeljko https://www.youtube.com/watch?v=n5bDFX5zPaY.
  9. CROSBI indeksiranost. Marko Dragić. https://www.bib.irb.hr/pretraga?operators=and%7C21750%7Ctext%7Cprofile&filterBox=index
  10. Google scholar Marko Dragić https://scholar.google.com/scholar?hl=hr&as_sdt=0%2C5&q=Marko+Dragi%C4%87&btnG=
  11. CROSBI pretraga. Marko Dragić https://www.bib.irb.hr/pretraga/?operators=and%7C21750%7Ctext%7Cprofile&pub_type=mentorship

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]