Marko Vego

Izvor: Wikipedija
Marko Vego
Rođenje 8. siječnja 1907.
Čapljina
Smrt 27. veljače 1985.
Sarajevo
Državljanstvo BiH
Narodnost Hrvat
Polje arheologija, historiografija, arheološka topografija, epigrafika, paleografija, srednjovjekovna numizmatika
Institucija Zemaljski muzej u Sarajevu, ravnatelj
Portal o životopisima

Marko Vego (Čapljina, 8. siječnja 1907.Sarajevo, 27. veljače 1985.)[1] bio je hrvatski i bosanskohercegovački povjesničar i arheolog.

Život[uredi | uredi kôd]

Rođen je 1907. u Čapljini, otac mu se zvao Jozo. Godine 1938. u Nikšiću s katoličanstva prelazi na pravoslavlje.[2] Klasičnu gimnaziju završio je na Širokom Brijegu, teologiju u Frieburgu i Zagrebu, a povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao profesor u više gradova (Nikšić, Trebinje), bio je ravnatelj gimnazija u Trebinju, Mostaru i Učiteljske škole u Sarajevu. Od 1950. – 1957. bio je ravnatelj Zemaljskog muzeja u Sarajevu.

Predmet znanstvenog rada uglavnom mu je bio srednji vijek. Najznačajnije rezultate dao je na polju arheologije, numizmatike, epigrafike i topografije povijesti srednjovjekovne Bosne i Hercegovine. Objavio je više od 300 znanstvenih radova.

Djela[uredi | uredi kôd]

  • Povijest Humske zemlje (Hercegovine), Samobor 1937.
  • Don Ivan Musić i Hrvati u Hercegovačkom ustanku 1875. – 1878. godine, vlastito izdanje, Sarajevo 1955.
  • Naselja srednjovjekovne bosanske države, Sarajevo 1957.
  • Historijska karta srednjovjekovne bosanske države, 1. izdanje, Sarajevo 1957., 2. izdanje 1978.
  • Historija Broćna od najstarijih vremena do turske okupacije, Sarajevo 1961.
  • Bekija kroz vijekove, Sarajevo 1964.
  • Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine (I – IV, Sarajevo 1962. – 70.)
  • Iz historije srednjovjekovne Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1980.
  • Historija Brotnja od najstarijih vremena do 1878. godine, Čitluk 1981.
  • Postanak srednjovjekovne bosanske države, Sarajevo 1982.

Literatura o Marku Vegi[uredi | uredi kôd]

  • Almaz Dautbegović, In memoriam, Marko Vego, Oslobođenje 42/13190, Sarajevo 11.03. 1985., 5.
  • Almaz Dautbegović, Marko Vego 1907-1985., GZM (A) 45, Sarajevo 1990., 1-4.
  • Lidija Fekeža, Izbor iz bibliografije naučnih radova Marka Vega, GZM (A) 45, Sarajevo 1990., 5-6.
  • Tihomir Glavaš, Vego Marko, AL BiH, Tom I, ZM, Sarajevo 1988., 183.
  • Rade Mihaljčić, Vego Marko, “Enciklopedija srpske istoriografije (Priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić)”, Knowledge, Beograd 1997., 300-301.
  • Marko Vego, Spisak naučnih radova prof. Marka Vege (od 1937. do prve polovine 1978. godine), "Marko Vego, Iz istorije srednjovjekovne Bosne i Hercegovine", Sarajevo 1980., 487-501.
  • ‘Borba’ za istinsku recenziju (O životu i djelu Marka Vege) – Esad Kurtović

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Esad Kurtović: Model izražavanja; U: Hrvatska misao, br. 18, Matica hrvatska Sarajevo, Sarajevo, 2001.
  2. Ivica, Puljić: Hrvati katolici Donje Hercegovine i Istočna kriza - Hercegovački ustanak 1875.-1878, Državni arhiv, Zaklada 'Ruđer Bošković' Donja Hercegovina, Dubrovnik, Neum, 2004., str. 204. ISBN 9539864275