Vidi kôd stranice Maroko

{{Okvir_zemlje_svijeta 
|ime                         = Kraljevina Maroko 
|izvorno_ime                 = المملكة المغربية<br>(Al-Mamlakâ l-Maġribīyâ)
|ime_genitiv                 = Maroka
|eng_ime                     = Morocco
|zastava                     = Flag of Morocco.svg
|grb                         = Coat of arms of Morocco.svg
|lokacija                    = Morocco (orthographic projection, WS claimed).svg
|službeni_jezik              = [[arapski jezik|arapski]] i [[berberski jezici|berberski]]
|glavni_grad                 = [[Rabat]]
|predstavnik_države_množina  = Kraljevi
|predstavnik_države          = Kralj
|predstavnik_države_osoba    = [[Muhamed VI.]]
|predsjednik_vlade_osoba     = [[Aziz Akhannouch]]
|površina_poredak            = 56
|površina                    = 710 850
|vode                        = 0,056
|stanovništvo_poredak        = 
|stanovništvo                = 35 740 000<br><small>(uključujući [[Saharska Arapska Demokratska Republika|Zapadne Sahare]])</small><ref>{{cite web |title=Morocco Population, 1960-2017 - knoema.com |url=https://knoema.com/atlas/Morocco/Population |year=2017. |publisher=Haut Commissariat au Plan|accessdate=13. studenoga 2018.}}</ref>
|godina_popisa               = 2017.
|gustoća_stanovništva        = 50,0
|neovisnost                  = Od [[Francuska|Francuske]] [[2. ožujka]] [[1956.]]
|BDP_PKM_godina              = 2005.
|BDP_PKM                     = 5,74 milijardi $
|BDP_PKM_rang                = 54. 
|BDP_PKM_per_capita          = 4503 $ 
|BDP_PKM_per_capita_rang     = 109. 
|valuta                      = [[marokanski dirham|dirham]]
|stoti_dio_valute            = 100 centima
|vremenska_zona              = [[UTC+1|+1]] <br> [[UTC±0]] (za vrijeme [[Ramazan|ramazana]])<ref>[https://www.moroccoworldnews.com/2022/03/347568/ramadan-morocco-to-switch-back-to-gmt-on-march-27 Ramadan: Morocco To Switch Back to GMT on March 27]</ref><ref>[https://www.worldtimeserver.com/news/morocco-to-set-clocks-to-gmt-on-april-11/ Morocco to Set Clocks to GMT on April 11]</ref><ref>[https://support.microsoft.com/en-us/topic/dst-changes-in-windows-for-morocco-may-2020-f94fa9ab-b573-761f-3dcb-d2238de74947 DST changes in Windows for Morocco: May 2020]</ref>
|himna                       = [[Hymne Cherifien]] 
|internetski_nastavak        = .ma         
|pozivni_broj                = 212         
|komentar                    =  
|moto = الله، الوطن، الملك ([[arapski jezik|arapski]]: "Bog, zemlja, kralj")
}}

'''Maroko''' je država u sjeverozapadnoj [[Afrika|Africi]] u [[Magreb]]u, na obali [[Atlantski ocean|Atlantskoga oceana]] i [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Graniči na sjeveru sa španjolskim eksklavama [[Ceuta|Ceutom]] i [[Melilla|Melillom]], na istoku i jugoistoku s [[Alžir]]om te na jugu s teritorijem [[Zapadna Sahara|Zapadne Sahare]] koji je trenutno pod marokanskom kontrolom. [[Arapski jezik|Arapsko]] ime zemlje, ''Al-Mamlakâ l-Maġribīyâ'', znači „Zapadno kraljevstvo”.

== Zemljopis ==
{{glavni|Zemljopis Maroka}}
Relativno široku nizinu uz obalu [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] uokviruju sa sjevera gorje [[Rif]], koje se pruža usporedno sa sredozemnom obalom, a s istoka i juga planine [[Atlas (gorje)|Atlasa]], Jebel Toubkal. Uz obalu sjevernog dijela Maroka klima je [[Sredozemna klima|mediteranska]], a u unutrašnjosti nešto oštrija, s hladnijim zimama i toplijim ljetima. Količina oborina opada od sjevera prema jugu; najjužniji dijelovi zemlje pripadaju [[Sahara|Sahari]]. Planinski vrhunci na sjeveru pokriveni su snijegom veći dio godine.
[[Datoteka:Map_of_Morocco_from_CIA_World_Factbook.png|mini|lijevo|300px|Maroko]]

== Povijest ==
Prvi zabilježeni stanovnici područja današnjeg Maroka bili su [[Berberi]]. Krajem [[7. stoljeće|7. stoljeća]] s istoka su stigli [[Arapi|arapski]] osvajači i donijeli [[islam]]. U [[11. stoljeće|11. stoljeću]] područje je postalo dio države [[Almoravidi|Almoravida]], a u [[12. stoljeće|12. stoljeću]] [[Almohadi|Almohada]]. U [[16. stoljeće|16. stoljeću]] Marokanci su se uspjeli othrvati pokušajima europske kolonizacije i [[Osmansko Carstvo|osmanskim]] osvajačima koji su zauzeli susjedni [[Alžir]] i na taj način stvorili zasebni identitet. Godine [[1666.]] lokalni vladar sa sjeveroistoka Ar-Rashid zauzeo je [[Fes]], a nešto kasnije i većinu marokanske unutrašnjosti, utemeljivši tako dinastiju Alawi koja vlada Marokom do danas.

Godine [[1830.]] [[Francuska|Francuzi]] su osvojili susjedni [[Alžir]], ali je Maroko ostao neovisan sve do početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]] kada je [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] popustilo pred zahtjevima Francuske i otvorilo joj put prema većem utjecaju u zemlji. Francuskim pretenzijama u Maroku protivila se [[Njemačka]] pa je diplomatska kriza u dvana navratima, [[1906.]] i [[1911.]] zamalo prerasla u [[oružani sukob]]. Godine [[1912.]] Maroko je postao francuski protektorat pod formalnom upravom [[sultan]]a, ali sa stvarnom moći u rukama francuskog glavnog rezidenta. Sjeverni dio zemlje dospio je pod upravu [[Španjolski Maroko|Španjolske]] sa središtem u [[Tétouan]]u, a [[Tanger]] je postao međunarodni grad.

[[Datoteka:Clothes dyers in Fez, Morocco.jpg|230px|mini|lijevo|[[Bojanje]] [[tkanina]] u [[Fez]]u u Maroku.]]
Za vrijeme francuske vlasti središte Maroka premješteno je iz unutrašnjosti na obalu. Luka [[Casablanca]] je izrasla u milijunski grad, industrijsko i financijsko središte sa značajnom zajednicom Europljana, a [[Rabat]] postao nova prijestolnica. Nakon [[drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] sve su izraženije bile težnje Marokanaca za samostalnošću, utjelovljene u osobi sultana Mohammeda V. Francuska je pokušala zaustaviti osamostaljenje, ali je u drugoj polovici [[1950-ih]] morala popustiti i Maroko je [[1956.]] postao neovisna monarhija, a godinu dana kasnije sultan Mohammed proglasio se kraljem.

Marokansku neovisnost obilježila je duga ([[1961.]] – [[1999.]]) vladavina kralja [[Hassan II.|Hassana II.]] koji je kombinacijom autoritarne i umjereno reformističke politike uspio održati jedinstvo i političku stabilnost zemlje. Maroko je za razliku od mnogih arapskih zemalja ostao čvrsto na strani Zapada u [[hladni rat|hladnom ratu]]. Godine [[1976.]] Hassan je u savezništvu s [[Mauritanija|Mauritanijom]] zauzeo susjednu [[Zapadna Sahara|Zapadnu Saharu]], bivšu španjolsku koloniju s vrijednim ležištima [[fosfati|fosfata]], otpočevši time sukob sa zapadnosaharskim gerilskim pokretom [[Polisario]] koji je podržavao susjedni [[Alžir]].

U [[1990-ih|devedesetima]] u Maroku je započeo proces postupne demokratizacije. Hassana je naslijedio sin [[Muhamed VI.]] koji je ubrzao političke i društvene reforme.

== Stanovništvo ==
{{nedostaju izvori}}
{{glavni|Stanovništvo Maroka}}
[[Datoteka:Morocco ethno 1973 all.svg|desno|mini|350px|Etnojezične skupine u Maroku 1973.]]
Glavni jezici stanovništva su [[arapski jezik|arapski]] odnosno njegovo narječje koji se znatno razlikuje od standardnog jezika te narječja [[berberski jezici|berberskog]] kojima se govori uglavnom u planinskim područjima. Stanovništvo Maroka je mješavina mnogih skupina, od starosjeditelja Berbera preko doseljenika iz sjeverne i subsaharske Afrike do izbjeglica s [[Pirenejski poluotok|Iberijskog poluotoka]] nakon [[rekonkvista|rekonkviste]].

Državna religija je [[islam]] kojemu pripada većina stanovnika.

Maroko je po broju stanovnika četvrta arapska zemlja, iza Egipta, Sudana i Alžira. Većina Marokanaca po vjeri su [[suniti|sunitski]] muslimani, kojima pripadaju Arapi i Berberi.

Arapi su došli u Maroko u 7. stoljeću i uspostavili svoju kulturu ondje.

[[Židovi u Maroku|Židovska]] zajednica ima oko 7000 stanovnika. 

Većina od 100 000 inozemnih stanovnika su [[Francuzi]] i [[Španjolci]], od kojih su mnogi učitelji ili tehničari ondje. 

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Željeznički kolodvor u Tangeru.jpg|thumb|mini|Željeznički kolodvor u Tangeru, krajnja točka pruge Al-Boraq, kojom od [[2018.]] prometuje prvi vlak velikih brzina u Africi.]]
Marokansko gospodarstvo obilježava otprilike podjednaka zastupljenost poljoprivrede, industrije i usluga u [[BDP]]-u. 

[[Poljoprivreda|Poljoprivredna]] proizvodnja, uglavnom uzgoj žitarica, agruma i povrća, ovisna je o količini oborina koja jako varira iz godine u godinu. 

Od industrija se ističu tekstilna, prehrambena i proizvodnja i prerada fosfata. BDP je za 2004. procijenjen na 4200 [[američki dolar|USD]] po stanovniku, mjereno po PPP-u.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.maroc.ma/ Kraljevina Maroko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171229223048/http://www.maroc.ma/ |date=29. prosinca 2017. }} Službena stranica na arapskom, francuskom, engleskom i španjolskom
*[http://www.parlement.ma/ Marokanski parlament] službena stranica na arapskom i francuskom
*[http://www.map.ma/eng Maghreb Arabe Presse] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081113121338/http://www.map.ma/eng/ |date=13. studenoga 2008. }} službena novinska agencija, na arapskom, francuskom, engleskom i španjolskom


{{Arapska liga}}
{{Afrika}}
{{Frankofonija}}
{{OIK}}
[[Kategorija:Maroko| ]]
[[Kategorija:Države članice Arapske lige]]