Prijeđi na sadržaj

Martin Ryle

Izvor: Wikipedija
Martin Ryle

Rođenje 27. rujna 1918.
Brighton, East Sussex, UK
Smrt 14. listopada 1984.
Cambridge, Cambridgeshire, UK
Državljanstvo Englez
Polje Astronomija, fizika
Institucija Sveučilište u Cambridgeu
Gresham visoka škola u Londonu
Alma mater Sveučilište u Oxfordu
Poznat po Radio astronomija
Dugobazična interferometrija
Istaknute nagrade Nobelova nagrada za fiziku (1974.)
Član Kraljevskog društva (1952.)
Portal o životopisima
Radio teleskop Goldstone Deep Space Communications Complex (SAD) se koristio u dugobazičnoj interferometriji.
Slika radioizvora IRC+10420. Lijeva slika manje rezolucije je snimljena na radio teleskopu Merlin (Ujedinjeno Kraljevstvo). Desna slika je snimljena dugobazičnom interferometrijom i pokazuje puno bolje razlučivanje (rezoluciju).

Martin Ryle (Brighton, 27. rujna 1918.Cambridge, 14. listopada 1984.), britanski astronom i fizičar. Diplomirao fiziku na Sveučilištu u Oxfordu (1939.). Radio je na razvoju radara tijekom Drugog svjetskog rata, a nakon toga u Cambridgeu, u Cavendishevu laboratoriju na istraživanju svemirskih radioizvora. Bio je direktor Mullardova radioastronomskog opservatorija (od 1957.), profesor radioastronomije u Cambridgeu od 1959. Znatno je povećao moć razlučivanja radioteleskopa i omogućio točno određivanje položaja slabih radioizvora. Od sredine 1960-ih upotrebljavao je sustav od 2 teleskopa na tračnicama dugima 1,6 kilometara, kojim je postizao točnost usporedivu s rezultatima jednoga teleskopa promjera 1,6 kilometara. Taj je sustav teleskopa poslužio za pronalaženje prvoga pulsara. Dobio je Nobelovu nagradu za fiziku 1974. (s A. Hewishom) za aperturnu sintezu (dugobazična interferometrija), tehniku za identifikaciju nebeskih tijela na temelju radiosignala. Član Kraljevskog društva (eng. Royal Society) od 1952.[1]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Ryle, Martin, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 4. veljače 2020.