Marula
| Marula | |
|---|---|
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Sapindales |
| Porodica: | Anacardiaceae |
| Tribus: | Tapiririeae |
| Rod: | Sclerocarya |
| Vrsta: | S. birrea |
| Dvojno ime | |
| Sclerocarya birrea (A.Rich.) Hochst. | |
| Baze podataka | |
Marula (lat. Sclerocarya birrea), biljni rod iz porodice vonjača. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je zapadna tropska Afrika do Etiopije i Tanzanije. To je drvo i raste prvenstveno u sezonski suhom tropskom biomu.[1]
Ime roda Sclerocarya znači „tvrda jezgra / tvrdi orah”, od grčkoga skleros = tvrd i karyon = orah, jezgra, koštica. To se odnosi na vrlo tvrdu košticu unutar mesnatog ploda. Epitet birrea potječe od narodnog imena birr iz Senegala.
Sclerocarya birrea je listopadno ili polulistopadno stablo, obično srednje veličine, ali u dobrim uvjetima može narasti dosta visoko. Deblo je snažno, kora siva do sivkastosmeđa, ispucala ili ljuskava, a krošnja široka i razgranata.[2]
Listovi su naizmjenični, najčešće skupljeni pri vrhovima grančica, neparno perasto sastavljeni. Sastoje se od više pari liski i jedne završne liske. Liske su jajolike do eliptične, cjelovita ili sitno nazubljena ruba, odozgo zelenije, odozdo svjetlije.[2]
Biljka je najčešće dvodomna, što znači da su muški i ženski cvjetovi na odvojenim stablima. Cvjetovi su sitni, zelenkastobijeli, žućkasti ili crvenkasto nahukani. Muški cvjetovi razvijaju se u razgranatim cvatovima i imaju brojne prašnike. Ženski cvjetovi su pojedinačni ili u manjim skupinama, s nadraslom plodnicom i nekoliko vratova tučka.[2]
Plod je gotovo kuglasta do jajolika koštunica, u zrelosti žuta, debelokožasta i mesnata. Mezokarp je sočan, kiselkastosladak i jestiv. Unutra je vrlo tvrda koštica, najčešće s 2–3 sjemenke. Upravo po toj tvrdoj koštici rod nosi ime Sclerocarya — „tvrda koštica” ili „tvrdi orah”.[2]
Vrsta raste u savanama, otvorenim šumama i suhim tropskim područjima Afrike. Plodovi su važni u prehrani ljudi i životinja, a sjemene jezgre su uljevite i jestive.[2]
Plod je najpoznatiji dio biljke: mesnat je, jestiv i vrlo cijenjen. Jezgra sjemena također je jestiva i uljevita, a od nje se dobiva poznato marulino ulje. Zbog ploda, sjemenki, drva, kore i tradicionalne uporabe marula je jedna od važnijih višenamjenskih afričkih biljaka.[3]
- Sclerocarya birrea subsp. afra (Sond.) Kokwaro
- Sclerocarya birrea subsp. birrea
- Sclerocarya birrea subsp. multifoliolata (Engl.) Kokwaro
Homotipski:
- Poupartia birrea (A.Rich.) Aubrév. in Fl. Forest. Soudano-Guin.: 405 (1950)
- Spondias birrea A.Rich. in J.B.A.Guillemin & G.S.Perrottet, Fl. Seneg. Tent. 1: 152 (1831)
- ↑ Plants of the World online, pristupljeno 9. lipnja 2026..
- 1 2 3 4 5 WFO, pristupljeno 9. lipnja 2026.
- ↑ Useful Tropical Plants, pristupljeno 12. lipnja 2026.