Matarići
Koordinate: 45°42′14″N 19°13′31″W / 45.703782°N 19.225388°W Matarići su jedno od 18 salaških naselja kod Sombora, Srbija.[1] (salaši: Bilić, Bukovac, Centrala, Čičovi, Gradina, Kozara, Lenija, Lugovo, Milčić, Nenadić, Obzir, Radojevići, Rančevo, Rokovci, Šikara, Šaponje i Žarkovac).
Ovo salaško naselje se nalazi jugoistočno od Sombora, južno od Velikog bačkog kanala, Čonoplje, Krnjaje i zapadno od Sivca.
U popisima što su učinjeni za područje bačke i kaločke biskupije u svezi sa crkvenom desetinom 1543. i 1650. godine (pod imenom Máté vagy Matarics, a neki autori smatraju da se radi o 1643. godini[2]), spominje se naselje Matarić, Plavna, Bač i druga.[3]
Naselje Matarić se nalazilo u ataru Gradine. Prema predaji, troje braće Matarića, somborskih bunjevačkih graničara su 1730-ih i 1740-ih dobijali zemljišta u ataru pustare Gradine, dok službeni dokumenti i kronike ih ne bilježe.[2]
U 19. je stoljeću ovo zabilježeno kao naselje bunjevačkih Hrvata. Stoga je u Matarićima je bila otvorena jedna od prvih škola bunjevačkih Hrvata, a koja je djelovala od 1861. do 1880. godine.[4] Nalazila se u samim Matarićima, na salašu Laze "Đaje" Matarića, kasnije na salašu Franje Matarića.[2]
Zemljovid iz 1914. bilježi veliku skupinu Matarić salaša (Matarić szálások).[2] Bilo je preko deset.[2] Nalazili su se nešto podalje od desne obale Franzovog kanala, istočno od Žarkovca.[2] Zbog potonjeg su razloga djeca iz Matarića, kad više nisu imala svoju mjesnu školu, išla u školu u obližnjem Žarkovcu, a ne u Gradini kojoj su upravno pripadali.[2]
Naselje Matarići su bili povezani sa Somborom "Veprovačkim putom".[2]
Krajem 19. i početkom 20. st. naselje je trpilo zbog prenaseljenosti, pa je dio obitelji Matarića preselio iz Matarić salaša u grad Sombor i u neke salaše sjeverno od Sombora, u današnjoj Kozari (nekadašnja Šivolja i kasnije Bezdanski salaši), i to u dijelu salaša koji se zvao Jerkovići, a nalazio se s desne obale Mostonge na brijegu, a druga skupina u salaško naselje Nenadić.[2] Dio je Matarića polovicom 20. st. imao salaš u ataru salašarskog naselja Radojevića (bivšeg Preradovića), nešto istočno od svoje postojbine.[2]
Matarići su bili jednim od mjesta somborskog kraja gdje je Radićev HSS imao svoje pristaše.[5]
Matarići, po kojima se zove ovo naselje, još su krajem 1960-ih bili nazočni u ovom naselju, no gospodarskim i drugim migracijama u desetljećima koja su uslijedila, izvornih je Matarića bilo sve manje, tako da je kraj 1980-ih ovo naselje dočekalo bez izvorne obitelji, koja ne samo da više fizički nije prisutna, nego ovdje više nema niti svoje salaše.[2]
Obitelj Matarića iz ovog naselja dala je neke značajne osobe somborskog društvenog života:
- hrvatskog preporoditelja, svećenika Matišu Matarića
- gradonačelnika Ivana Matarića 1930-ih [6]
Izvori[uredi VE | uredi]
- ↑ Zapadnobački okrug
- ↑ 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 2,10 Matarić - povijest
- ↑ Ante Sekulić: Bački Hrvati, narodni život i običaji, JAZU, Zagreb, 1991., str. 37, ISBN 86-407-0059-1
- ↑ Ante Sekulić: Bački Hrvati, narodni život i običaji, JAZU, Zagreb, 1991., str. 118, ISBN 86-407-0059-1
- ↑ Ante Sekulić: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 83, ISBN 86-03-99816-7
- ↑ Gradska knjižica Karlo Bijelicki Naše novine
Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]
- Povijest Matarića Stranice mataric.com
Nedovršeni članak Matarići koji govori o naselju u Srbiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
