Matičnjak

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Matičnjak
Melissa officinalis - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-094.jpg
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Lamiales
Porodica: Lamiaceae
Rod: Melissa
Vrsta: M. officinalis
Dvojno ime
'''Melissa officinalis'''
L.
Područje života
Podvrste

Melissa officinalis subsp. inodora Bornm.

Matičnjak (lat. Melissa officinalis) je vrsta trajne biljke iz roda Lamiaceae prirodnog staništa u južnoj Europi i mediteranskoj regiji. Raste u visinu od 70 do 150 cm. Listovi imaju blag miris nalik na limun i metvicu. Krajem ljeta, na biljci se pojavljuju mali, bijeli cvjetovi puni nektara koji privlače pčele; zbog toga joj je latinski naziv Melissa (grč. pčela).

Ekstrakt matičnjaka ima antibakterijska, antivirusna i umirujuća svojstva. Upotrebljava se i kao začin.

Djelotvorne tvari[uredi VE | uredi]

Listovi matičnjaka sadrže 4 - 7 % derivata hidroksicimetne kiseline, prije svega ružmarinske kiseline (takozvanih labiatenskih trijeslovina), ali i klorogensku kiselinu, kavenu kiselinu i eterično ulje od 0,05 do 0,3 %, kod uzgojnih vrsta i do 0,8 % . Najvažniji sastojci su citral ( 40 - 70 %, kao mješavina geraniola i nerala), citronelal (1 - 20 %) i β-karofilen (5 - 15 %). Ostali sastojci su linalol, geraniol, kariofilen epoksid, germakren D, metilcitronelal, 6-metil-5-hepten-2-on, geranil acetat, α-kopaen i nerol. Sastav eteričnog ulja ovisi o mjestu rasta, klimi,vremenu skupljanja,kao i starosti biljke. Ostali su sastojci još gorke tvari, smola, sluzi, glukozidi, saponini i timol. U svježoj biljci ima i do 253,0 mg /100 g vitamina C.

Uporaba[uredi VE | uredi]

Biljka se rabi kao začin, kao ljekovita, te kao medonosna i u pčelarstvu korisna biljka. Listovi se mogu upotrebljavati kao začin. Ekstrakt se može rabiti u pripravljanju biljnih likera. Može se upotrebljavati za aromatiziranje hladnih napitaka, te salata i umaka, ali i kuhanog voća. Od biljke se može prirediti čaj i biljno vino. Čaj djeluje umirujuće i potiče probavu. Nakon cvatnje biljka gubi fini miris po limunu. Kao droga se rabe prije svega listovi biljke u cvatu (Melissae folium). Tradicionalno se primjenjuje za reguliranje probave i umirenje kod živčane napetosti i preopterećenja. Čaj, te tekući ili suhi ekstrakti djeluju ponajprije umirujuće, te su dobro sredstvo protiv grčeva. Mogu se trošiti kod nesanice i želučano-crijevnih problema. U te se svrhe često primjenjuje u kombinaciji s drugim umirujuće djelujućim biljem.

Može se rabiti i kao kupka kod upala kože i spolnih organa te za opuštanje. Daljnja su područja primjene problemi sa žuči i hipertona diskinezija. Na temelju sadržaja fenolnougljičnokiselinskih derivata, u prvom redu ružmarinske kiseline, imaju listovi i protumikrobno, te protuvirusno djelovanje. Stoga ih se upotrebljava i za pripravu masti za herpes simpleks.

Paracelzus je matičnjak smatrao za jednu od najboljih biljaka za srce.

Matičnjak je glavni sastojak Karmelićanske vodice, koja se u Njemačkoj i danas proizvodi po izvornoj recepturi.

U pučkoj se medicini primjenjuje i za prehladu, kao i za probleme s cirkulacijom. Svježe iscijeđen sok dobar je za rane. Potiče znojenje i dobar je za uporabu kod groznice i povišene temperature.

Čisto je eterično ulje matičnjaka vrlo skupo, cijena je oko 6 000 eura za kilogram ulja, pa ga se stoga nadomješta uljem citronele, te uljem limunske trave, dok se tkz. indijsko melisino ulje smatra za patvorinu.

Biljka je vrlo cijenjena i u kineskoj, te indijskoj tradicionalnoj medicini, kao i u starogrčkoj medicini (točnije Aviceninoj /Hakim Ibn Sina/ adaptaciji iste) koja se i danas primjenjuje u nekim dijelovime Indije i Afganistana (Unani Tibb).

Sinonimi[uredi VE | uredi]

  • Melissa officinalis subsp. altissima (Sm.) Arcang.
  • Melissa officinalis var. altissima (Sm.) K.Koch
  • Melissa officinalis var. cordifolia (Pers.) K.Koch
  • Melissa officinalis var. foliosa Briq.
  • Melissa officinalis var. graveolens (Host) Nyman
  • Melissa officinalis var. hirsuta K.Koch
  • Melissa officinalis subsp. officinalis
  • Melissa officinalis var. romana (Mill.) Woodv.
  • Melissa officinalis var. villosa Benth.

Dodatna literatura[uredi VE | uredi]

  • Wilfort,R. Ljekovito bilje i njegova upotreba, Zagreb, 1974.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Matičnjak
Wikispecies-logo.svg Wikivrste imaju podatke o: Matičnjak


Leaf.png Nedovršeni članak Matičnjak koji govori o biljkama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.