Matica hrvatska
| Matica hrvatska | |
|---|---|
 | |
| Utemeljena | 10. veljače 1842. |
| Tip | neprofitna i nevladina udruga |
| Sjedište | Zagreb, Hrvatska |
| Voditelj | Damir Zorić |
| Broj članova | 5212[1] (2024.) |
| Službena stranica | |
Matica hrvatska (lat. Matrix Croatica[2]) hrvatska je kulturna i nakladnička ustanova, službeno ustanovljena kao neprofitna nevladina udruga.[2] Utemeljena je 1842. godine sa svrhom promicanja nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života te skrbi za društveni razvitak. Jedna je od najstarijih kulturnih ustanova u Hrvatskoj te jedna od najvećih i najvažnijih nakladnika knjiga i časopisa u Hrvatskoj.
Uz dvadesetak redovnih biblioteka u Matičinoj nakladi značenjem se ističe biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, u kojoj je objavljeno više od stotinu naslova. Središnjica objavljuje dvotjednik Vijenac, književni list za umjetnost, kulturu i znanost, Hrvatsku reviju, časopis za književnost, umjetnost i kulturu življenja, te književni i znanstveni časopis Kolo. Osim izdavačke djelatnosti, Matica hrvatska priređuje brojna kulturna i znanstvena događanja: predstavljanje knjiga, znanstvene simpozije, okrugle stolove, rasprave, stručna i znanstvena predavanja te koncerte klasične glazbe.
Pri Središnjici djeluje i Galerija Matice hrvatske u kojoj izlažu ponajprije mladi likovni umjetnici. U ciklusu Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj nastupaju daroviti i na natjecanjima nagrađivani polaznici glazbenih škola te glazbenih smjerova na sveučilištima u Hrvatskoj. Salon Matice hrvatske priređuje predavanja iz raznih područja znanosti, umjetnosti i kulture općenito, pri čemu predavači gotovo isključivo pripadaju mlađoj ili srednjoj generaciji. Razni odjeli Matice hrvatske održavaju predavanja, tribine i skupove iz područja svoga djelovanja. Matica hrvatska organizator je i Komunikološke škole i Filozofske škole, koje omogućuju perspektivnim studentima aktivno sudjelovanje i usavršavanje u struci.
Stotinjak ogranaka Matice hrvatske objavljuje dvadesetak književnih časopisa, među kojima su Dubrovnik, Književna revija, Dometi, Zadarska smotra, Riječi i drugi.
Članom Matice hrvatske može postati svaki punoljetni hrvatski državljanin ili Hrvat s drugim državljanstvom koji prihvaća program Matice hrvatske.
Osnovana je 10. veljače 1842. godine pod imenom Matica ilirska na prijedlog grofa Janka Draškovića, istaknutog političara i najstarijeg člana hrvatskoga narodnog preporoda. Upravo će Drašković biti prvi predsjednik Matice ilirske (nastale iz Ilirske čitaonice osnovane 4. kolovoza 1838.), i to sve do 1850. kada Čitaonica prestaje djelovati, a Matica se počinje osamostaljivati. Do 1886. s prekidima djeluje u zgradi Narodnog doma.
Prvo Matičino izdanje bio je Osman Ivana Gundulića iz 1844. godine. Tim su pothvatom izdavači nastojali »spojiti hrvatski sjever i jug, integrirati snage i pokazati ono što je najbolje«, tvrdi Igor Zidić.[3] To izdanje sadržavalo je i dopjeve Ivana Mažuranića te rječnik Ivana i Antuna Mažuranića. Do 1850-ih Matica objavljuje devet knjiga časopisa Kolo.
Časopis Neven, čiji su urednici Mirko Bogović, Ivan Perkovac, Vojko Sabljić i Josip Praus, izlazi od 1852. do 1857. Časopis Književnik izlazi 1864. – 1866. u uredništvu Franje Račkog, Vatroslava Jagića i Josipa Torbara, a 1868. Matica ilirska otpočinje suradnju s Jugoslavenskom akademijom znanosti i umjetnosti u Zagrebu.
Od 1869. do 1903. izlazi časopis Vijenac. Za dvogodišnjeg predsjednikovanja Matije Mesića, 1873. Matica prekida suranju s JAZU i opet postaje samostalna, a 29. studenoga 1874. mijenja naziv u Matica hrvatska. Pretpostavlja se da je to bio odgovor na naziv Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti i zbog neprikladnih odnosa između Akademije i Matice.[4]
Godine 1886. sagrađena je današnja zgrada Matice hrvatske na Zrinjevcu, a godine 1891. Matica obilježava izdavanje 250. knjige Za predsjedništva Tadije Smičiklasa, 17. ožujka 1900. Matica hrvatska i Društvo hrvatskih umjetnika osnivaju Društvo hrvatskih književnika.
Godine 1905. udruga obnavlja Kolo pod naslovom Hrvatsko kolo. Od 1906. do 1909. izlazi Glas Matice hrvatske, čiji su urednici bili Ante Radić i Albert Bazala. Časopis izlazi još i 1940., kada je urednik Mile Starčević.
Godine 1928. predsjednik Matice Filip Lukas osniva časopis Hrvatska revija, koji Matica potom objavljuje. Od 1931. do 1940. udruga preuzima ili potpomaže izdavanje časopisâ za srednjoškolske profesore i učenike Nastavni vjesnik i Omladina (koji izlazi do 1939.). Od 1936. do 1943. nizaju se osnutci se Matičinih pododbora u Zagrebu, Čakovcu, Osijeku, Sisku, Karlovcu, Samoboru, Varaždinu, Vinkovcima, Vukovaru, Dubrovniku, Sarajevu i drugdje. U njihovoj nakladi objavljeno je dvadesetak knjiga, a uz njih i časopisi Hrvatska misao u Sarajevu te Hrvatski sjever u Osijeku.
Dana 11. siječnja 1941. odlukom banske vlasti razrješuju se Upravni i Nadzorni odbor Matice hrvatske i uvodi se komesarijat na čelu s Antom Martinovićem, no već 17. travnja, uspostavom Nezavisne Države Hrvatske, komesarijat je ukinut.
Od 1953. ponovno se osnivaju Matičini pododbori: Split (1953.), Dubrovnik, Rijeka, Zadar (1954.), Vinkovci (1959.), Osijek, Slavonska Požega (1961.), Pula, Šibenik (1962.), Pakrac, Sisak, Čakovec, Županja (1964.), Karlovac, Umag, Poreč, Slavonski Brod, Križevci (1965.), Varaždin, Koprivnica, Gospić (1966.), Pazin, Rovinj (1969.), Korčula, Jastrebarsko, Metković, Đakovo, Imotski, Orahovica (1970.), Donji Miholjac, Bjelovar, Našice, Drniš, Otok, Ilok, Omiš, Virovitica, Nova Gradiška, Zaprešić, Blato, Petrinja, Samobor, Valpovo, Makarska, Novska, Kutina, Ozalj, Krapina, Podravska Slatina, Trogir, Ploče, Kaštel-Sućurac, Sinj, Nin i Ogulin (1971.). Ukupno je u tom razdoblju osnovano 55 pododbora.
Godine 1954. potpisan je Novosadski dogovor o jeziku, na temelju kojeg Matica 1960. izdaje Pravopis hrvatskosrpskog književnog jezika s pravopisnim rječnikom, koji se podudara s Pravopisom srpskohrvatskog književnog jezika sa pravopisnim rečnikom u izdanju Matice srpske. Tiskanjem časopisa Mogućnosti 1953. godine, splitski pododbor Matice hrvatske pokreće ili preuzima izdavanje važnijih serijskih publikacija, koje s prekidima izlaze i danas: Dubrovnik (Dubrovnik, od 1955.), Zadarska revija (Zadar, od 1956.), Riječka revija (Rijeka, od 1958.), Revija (danas Književna revija, Osijek, od 1961.), Godišnjak PO MH Vinkovci (danas Godišnjak za kulturu, umjetnost i društvena pitanja, Vinkovci, 1962.), Svjetlo (Karlovac, od 1965.), Dometi (Rijeka, 1968.) i Riječi (Sisak, 1969.) uz druge. Godine 1960. osnovan je i Nakladni zavod Matice hrvatske.
Godine 1962. organizirana je velika proslava 120. obljetnice Matičinog osnutka. U suradnji s izdavačkom kućom Zora pokrenuta je biblioteka Pet stoljeća hrvatske književnosti, kojoj je od 1980. izdavač Nakladni zavod Matice hrvatske te u kojoj će do 1992. bili objavljeno 180 knjiga.
Godine 1961. prestaje objava Hrvatskog kola, no već 1963. časopis se ponovno ustanovljuje pod izvornim nazivom Kolo. Pokrenuta je i Biblioteka Kolo (1969. – 1972.), urednika Igora Zidića. Godine 1966., Matica hrvatska pokreće časopis za pitanja likovne kulture i umjetnosti Život umjetnosti. U nakladi Matice hrvatske izlazi do 1972., a urednici su mu bili Božidar Gagro i Žarko Domljan. Matica hrvatska organizirala je u to doba velik simpozij povodom 130. godišnjice hrvatskog narodnog preporoda.
Godine 1967. u Matici hrvatskoj sastavljena je Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Od 1968. do 1971. izlazi časopis Kritika.
Godine 1970. Matičini pododbori mijenjaju naziv u »ogranke«, a od 1969. do 1971. osnovano je 18 povjereništava. To su bila povjereništva Gruda, Kuna, Župa, Ćilipi, Ston, Slano, Draganić, Poličnik, Bribinje, Posedarje, Preko, Stankovci, Škabrnja, Feričanci, Kompletinci, Gorjani, Tomašanci i Viškovci. Godine 1971. Matica hrvatska pokreće skupljanje novca i podizanje zajma za izgradnju tunela kroz Učku i autocestu Kralja Tomislava Zagreb – Split. Pokrenuto je izdavanje publikacije Hrvatski znanstveni zbornik.
Godine 1971. izlazi prvi broj Hrvatskog tjednika, Matičinih novina za kulturna i društvena pitanja, čije je posljednje, 33. izdanje objavljeno 3. prosinca iste godine.
Dana 16. travnja 1971. Matica se odrekla Novosadskog dogovora, ustvrdivši da se on »pretvorio u sredstvo za opravdavanje jezične neravnopravnosti«, ili pak u najblažem slučaju »u stalni izvor nesporazuma i u zapreku da se naša jezična stvarnost istinski uoči i znanstveno protumači.«[5] Društvo hrvatskih književnika poduprijelo je tu odluku odrekavši se Dogovora 1. srpnja 1971.[6] Godine 1972. uslijed gušenja Hrvatskog proljeća i progona njegovih sudionika Matica hrvatska je raspuštena i djelatnost joj je zabranjena pod obrazloženjem da je »odstupila […] od svoje svrhe određene Pravilima i kao udruženje za širenje književnosti, umjetnosti i nauke razvijala se i prerasla u udruženje za ostvarivanje kontrarevolucionarnih ciljeva«. Povodom toga sastavljen je Izvještaj o kontroli zakonitosti rada Matice hrvatske.[7] Brojni su Matičini poznatiji djelatnici i suradnici uhićeni ili prognani poslije 11. siječnja 1972. godine, prvo u središnjici, a kasnije i diljem Hrvatske: Šime Đodan, Miljenko Foretić, Vlado Gotovac, Jozo Ivičević, Zvonimir Komarica, Vlatko Pavletić, Hrvoje Šošić, Franjo Tuđman, Marko Veselica i drugi.
Nedugo po objavi posljednjeg broja, uredništvo Hrvatskog tjednika 7. prosinca 1971. podnosi ostavku. Dana 11. prosinca to čini cijeli Izvršni odbor Matice hrvatske, a 20. prosinca Upravni odbor i Predsjedništvo Matice hrvatske. Matičine prostorije i arhiv preuzima policija; dio pokretne imovine otuđen je, a dio predan na čuvanje JAZU. Nakladni zavod Matice hrvatske unatoč tomu nastavlja nakladničku djelatnost udruge.
Godine 1989. i 1990. javlja se inicijativa i traju pripreme za obnovu djelatnosti Matice hrvatske. Konstituirana je prijelazna uprava: predsjednik Petar Šegedin, tajnik Jozo Ivičević. Pritom se obnavlja i djelatnost ogranaka Matice hrvatske. Obnoviteljska skupština održana je 8. prosinca 1990., a za predsjednika je izabran Vlado Gotovac.
Godine 1991., Matica hrvatska vraća u svoju nakladničku djelatnost izdavanje časopisa Hrvatska revija. Vijenac je ponovno pokrenut 1993. godine. Pokretanjem novog niza biblioteke Mala knjižnica Matice hrvatske započinje intenzivna nakladnička djelatnost središnjice Matice hrvatske. Glavna urednica izdanja bila je Jelena Hekman. Godine 1991. objavljen je posljednji naslov iz biblioteke Pet stoljeća hrvatske književnosti, a 1995. pokrenuta je obnovljena biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, koja je za cilj imala revidirati rad PSHK.
Godine 1997., Jure Petričević, agronom i nakladnik te jedan od najpoznatijih hrvatskih emigranta, ostavio je Matici hrvatskoj zakladu (imetak vrijedan 1,45 milijuna DM)[8] od koje je, na prijedlog Vlahe Bogišića, izgrađena nova Dvorana Matice hrvatske, koja je konačno otvorena 2002. godine.
Godine 2004., prvi put u povijesti Matice, Glavna skupština udruge održana je izvan Zagreba – u Splitu – a godine 2006. Glavna skupština održana je u Varaždinu. Matica od 2022. održava višednevni Festival knjige u Matici hrvatskoj.[9]
Dio serije članaka o | |
   | |
Kulturne, obrazovne i znanstvene ustanove: Franjevačka provincija Bosna Srebrena Hrvatsko kulturno društvo Napredak Matica hrvatska · Sveučilište u Mostaru Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru | |
Podrobniji članak o temi: Ogranci Matice hrvatskeStotinjak postojećih ogranaka Matice hrvatske objavljuje dvadesetak književnih časopisa, među kojima su Dubrovnik, Književna revija, Dometi, Zadarska smotra, Riječi te Klasje naših ravni. Ogranci su zbog bogate kulturne djelatnosti u svojim mjestima važni, a ponegdje i jedini nositelji kulturnoga života.[10]
U Bačkoj se pokušalo organizirati ogranak krajem 1960-ih, no zbog opreza jugoslavenskih vlasti u jeku Hrvatskog proljeća to Matici nije dopušteno. Kao alternativno rješenje dopušteno je osnivanje kulturnog društva Bunjevačkog kola. Tek je 1996. obnovljen rad Matice hrvatske u Subotici.[3]
| R.b. | Slika | Ime | Početak mandata | Kraj mandata |
|---|---|---|---|---|
| 1. | |
Janko Drašković | 1842. | 1850. |
| 2. |  |
Ambroz Vranyczany | 1851. | 1857. |
| 3. |  |
Ivan Mažuranić | 1858. | 1872. |
| 4. | .png) |
Matija Mesić | 1872. | 1874. |
| 5. | .png) |
Ivan Kukuljević Sakcinski | 1874. | 1889. |
| 6. |  |
Tadija Smičiklas | 1889. | 1901. |
| 7. |  |
Ivan Trnski | 1901. | 1902. |
| 8. |  |
Đuro Arnold | 1902. | 1909. |
| 9. |  |
Oton Kučera | 1909. | 1917. |
| 10. | Krsto Pavletić | 1917. | 1919. | |
| 11. |  |
Fran Tućan | 1919. | 1920. |
| 12. |  |
Dragutin Domjanić | 1920. | 1927. |
| 13. | Albert Bazala | 1927. | 1928. | |
| 14. |  |
Filip Lukas | 1928. | 1945. |
| 15. |  |
Mihovil Nikolić | 1945. | 1950. |
| 16. |  |
Gustav Krklec | 1950. | 1954. |
| 17. | Jakša Ravlić | 1954. | 1968. | |
| 18. | Hrvoje Iveković | 1968. | 1970. | |
| 19. |  |
Ljudevit Jonke | 1970. | 1971. |
| Djelovanje Matice hrvatske prekinuto | ||||
| 20. | .jpg) |
Petar Šegedin | 1990. | 1990. |
| 21. |  |
Vlado Gotovac | 1990. | 1996. |
| 22. |  |
Josip Bratulić | 1996. | 29. lipnja 2002. |
| 23. | Igor Zidić | 29. lipnja 2002.[11] | 14. lipnja 2014. | |
| 24. |  |
Stjepan Damjanović | 14. lipnja 2014.[12] | 16. lipnja 2018. |
| 25. |  |
Stipe Botica | 16. lipnja 2018.[13] | 6. studenog 2021. |
| 26. |  |
Miro Gavran | 6. studenog 2021.[14] | 21. lipnja 2025. |
| 27. | Damir Zorić | 21. lipnja 2025.[15] | u tijeku | |
- Vijenac
- Kolo
- Hrvatska revija
- Klasje naših ravni
- Hrvatska misao
- Suvremena pitanja – časopis za prosvjetu i kulturu, MH Mostar
- Motrišta, MH Mostar
- Dometi, MH Rijeka
Podrobniji članak o temi: Nagrade i odličja Matice hrvatskeNagrađivanje tiskanih i rukopisnih djela uvela je Matica hrvatska 1860-ih godina (npr. nagrade iz Zaklade za izdavanje pučkih knjigah, Zaklade grofa Ivana Nepomuka Draškovića, Zaklade Dušana Kotura, Zaklade Adolfa Vebera-Tkalčevića, Zaklade Aleksandra pl. Vuščića i ine), a od 1999. Matica hrvatska dodjeljuje godišnje nagrade za knjige, te Zlatnu, Srebrnu i Brončanu povelju autorima, pojedincima i ustanovama zaslužnim za razvoj Matičina rada i ugleda.[16]
- Nagrada Matice hrvatske za književnost i umjetnost "August Šenoa"
- Nagrada Matice hrvatske za znanost "Oton Kučera"
- Nagrada Matice hrvatske za književnu i umjetničku kritiku "Antun Gustav Matoš"
- Nagrada Matice hrvatske za najbolje djelo objavljeno u ograncima "Ivan Kukuljević Sakcinski"
- Nagrada Matice hrvatske za promicanje hrvatskoga jezika i književnosti u svijetu "Ljudevit Jonke"
- Nagrada Matice hrvatske za izniman doprinos u prevođenju svjetske kulturne i znanstvene literature na hrvatski jezik "Mihovil Kombol"
- Odličje Matice hrvatske za zasluge stečene u višegodišnjem zastupanju, organizaciji, učvršćivanju, izgradnji, promicanju i širenju Matice hrvatske i njezinih ciljeva "Janko Drašković"
- ↑ Izvješće o radu Tajništva za ogranke Matice hrvatske za 2024., prir. Mihovil Antić, tajnik, i Danijel Hrgić, pom. tajnika, u: Izvješća o radu Matice hrvatske za 2024. i planovi za 2026., str. 31.-32.:
- »(...) u 2024. zabilježeno 4.874 uplata članarina članova u RH (podatci o uplatama članarina ogranaka izvan RH tek se trebaju pridodati). Ogranci MH u Bosni i Hercegovini i inozemstvu prema Pravilniku o odnosu Središnjice i ogranaka izvan Republike Hrvatske članarinu ne uplaćuju Središnjici, no na temelju dostavljenih izvješća količina uplaćenih članarina iznosila je 338.«, Matica hrvatska, Zagreb, 2025.
- 1 2 Pravila Matice hrvatske, matica.hr, pristupljeno 17. ožujka 2024.
- 1 2 Radio Subotica na hrvatskom Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. veljače 2021. (Wayback Machine) Siniša Jurić: 170 godina od utemeljenja Matice hrvatske obilježit će i njezin subotički ogranak, 28. veljače 2012.
- ↑ Kolo br. 3/2007. Zvonimir Radić, Začeci hrvatske tehnologije – grof Janko Drašković
- ↑ Jezik, br. 5., sv. 18., Zagreb, 1. prosinca 1970., str. 138., pristupljeno 17. ožujka 2024.
- ↑ Jezik, br. 1., sv. 19, Zagreb, 1. rujna 1971., str. 19., pristupljeno 17. ožujka 2024.
- ↑ Izvještaj o kontroli zakonitosti rada Matice hrvatske, Matica hrvatska, Zagreb, 2002., ISBN 953-150-657-4
- ↑ Politički zatvorenik br. 230, svibanj 2011. Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. rujna 2011. (Wayback Machine) Memorandum skupine hrvatskih intelektualaca, Lavamünd, Austrija, 29. svibnja 1945.
- ↑ Prvi festival knjige u Matici hrvatskoj (15–18. rujna 2022) matica.hr, Matica hrvatska, objavljeno u rujnu 2022.
- ↑ O Matici hrvatskoj, matica.hr, pristupljeno 3. srpnja 2022.
- ↑ Igor Zidić novi predsjednik Matice hrvatske. Matica hrvatska. Pristupljeno 8. rujna 2025.
- ↑ Denis Derk. 14. lipnja 2014. Stjepan Damjanović novi predsjednik Matice hrvatske. Večernji list. Pristupljeno 8. rujna 2025.
- ↑ Kroatist Stipe Botica novi predsjednik Matice hrvatske. U Rijeci održana Glavna izborna skupština MH. Matica hrvatska. Pristupljeno 8. rujna 2025.
- ↑ Zagreb: Novi predsjednik Matice Hrvatske je Miro Gavran. Živa zajednica (njemački). 6. studenoga 2021. Pristupljeno 8. rujna 2025.
- ↑ Matica hrvatska održala Glavnu izbornu skupštinu: Za novog predsjednika izabran Damir Zorić. Matica hrvatska. 21. lipnja 2025. Pristupljeno 8. rujna 2025.
- ↑ Nagrade i odličja Matice hrvatske, matica.hr, pristupljeno 3. srpnja 2022.
 |
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Matica hrvatska |
- Matica hrvatska
- Pravila Matice hrvatske
- Stantić, Stipan. Kultura nije privilegij, nego potreba (Povijest ogranka u Bačkoj), Hrvatska riječ, 25. ožujka 2004. Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. rujna 2007. (Wayback Machine)
45°48′30″N 15°58′44″E / 45.8082068072185°N 15.9788900613785°E
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
