Matija Skurjeni
Matija Skurjeni (Veternica kraj Golubovca, Hrvatsko zagorje, 14. prosinca 1898. – Zaprešić, 4. listopada 1990.),[1] hrvatski slikar naive, jedan od suosnivača Društva naivnih likovnih umjetnika Hrvatske.
Rođen u zagorskoj obitelji Jure Skurjenija i Magde rođene Petrinec. Nije stekao formalno obrazovanje. Prije a i poslije Prvog svjetskog rata u kojem sudjeluje kao vojnik na ruskom i talijanskom frontu, radi razne poslove, uključujući izgradnju pruge Karlovac – Metlika – Novo Mesto.[2]
Iako je slikati pokušavao i prije, najranije slike na papiru potječu iz 1924. godine. Na prvoj izložbi sudjeluje 1948. U tom periodu sidjeluje u osnivanju i radu Likovne sekcije Radničkog kulturno-umjetnikog društva željezničara "Vinko Jeđut" u Zagrebu. U mirovinu odlazi 1956. godine i tada se u potpunosti posvećuje slikarstvu, te 1957. počinje surađivati s Galerijom primitivne umjetnosti u Zagrebu. Prvu nagradu osvaja 1959. Iste godine s Dimitrijem Bašičevićem izdaje grafičku mapu.[2] Skurjenijev europski uspjeh započinje 1960. godine, kada izlaže u galeriji La Nuova Pesa u Rimu. Dvije godine kasnije postavlja prvu samostalnu izložbu u Parizu, gdje upoznaje Andréa Bretona i druge nadrealiste. Hrvatski nadrealist Radovan Ivšić piše predgovor za katalog izložbe.[3] Dio slika, crteža i grafika 1984.godine daruje Skupštini općine Zaprešić kao temelj Galerije Matija Skurjeni. Galerija je otvorena tri godine kasnije, 1987. godine, u obnovljenom spremištu za plodine u Novim dvorima u Zaprešiću. Galerija 2000. godine prerasta u Muzej Matija Skurjeni sa stalnim postavom koji obuhvaća cjelokupni Skurjenijev opus: slike-ulja na platnu, crteže i grafike.
- ↑ Skurjeni, Matija. Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 26. kolovoza 2025.
- 1 2 Muzej Matije Skurjenija | Životopis (engleski). Pristupljeno 26. kolovoza 2025.
- ↑ Ivšić, Radovan. 2002. U nepovrat, opet: članci, razgovori i dokumenti 1956-2002. Nakladni zavod Matice Hrvatske. Zagreb. str. 10–11. ISBN 953-185-068-2