Matiša Zvekanović

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Matija Zvekanović)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Matiša (Matija) Zvekanović (Subotica,[1] 17. veljače 1913.24. travnja 1991.) je bio istaknuti duhovnik iz zajednice bačkih Hrvata.[2] Bio je obnašao dužnost biskupa Subotičke biskupije.[2]

Životopis[uredi | uredi kôd]

Rodio se 1913. godine. Za srednju je školu izabrao gimnaziju.[2] Bogoslovlje je studirao u Sarajevu.[2]

29. lipnja 1937. zaredio se za svećenika.[3]

Nakon što se zaredio, bio je župnikom u Đurđinu (u crkvi sv. Josipa Radnika[4]), Šandoru, Monoštoru i Subotici[2] (u crkvi Uskrsnuća Isusova gdje je bio prvi župnik[5]) i katedrali sv. Terezije Avilske).[6] Dok je bio župnikom u Monoštoru, utemeljen je Zavitni dan, spomen-dan koji se obilježava 13. listopada svake godine.[7]

Za naslovnog biskupa Burce postavljen[1] je 13. studenoga 1955., a dužnost je obnašao do 25. siječnja 1968. godine.[3]

25. veljače 1956. posvećen je za biskupa.,[2][1] posvetio ga je beogradski nadbiskup Josip Antun Ujčić, a suposvetitelji bili su kardinal Franjo Šeper (naslovni biskup Philippopolisa Tračkog) i pomoćni biskup đakovsko-srijemski i naslovni biskup Herakleje Ponteske Stjepan Bauerlein.[1] Od 1958. do 25. siječnja 1968. bio je apostolski administrator za Jugoslavensku Bačku,[3] 1968. izdignute na razinu biskupije (Subotička biskupija), čijim je biskupom bio od 25. veljače,[1] sve do 25. travnja 1989. godine.[3]

Kad je 18. listopada 1959. u zagrebačkoj prvostolnici Alfred Pichler bio posvećen za rezidencijalnog biskupa i to kao prvog poratnog ondašnjoj Jugoslaviji, glavni posvetitelji bili su nadbiskup-koadjutor zagrebački dr Franjo Šeper, a suposvetitelji biskup skopski dr Smiljan Čekada (nekadašnji upravitelj Banjolučke biskupije) kao apostolski upravitelj te Matiša Zvekanović kao apostolski administrator Bačke (inače Pichlerov školski kolega).[8]

1963. je godine na Kongresu u spomen slavenskih apostola Ćirila i Metoda, održanom od 12. do 16. srpnja u Salzburgu, jedan od glavnih predavača bio je Zvekanović, uz dr Dragutina Kniewalda iz Zagreba.[9]

1968. je godine na Bunarić donio kopiju Gospe od Siracuse i od onda se održava proštenje u njenu čast.[10][11]

Bio je jednim od koncilskih otaca na Drugom vatikanskom koncilu 1968. godine na 1., 2., 3. i 4. sesiji.[1]

1969. je na izričitu želju Matiše Zvekanovića, Bele Gabrića i još nekih, a na osnovi narudžbe Gradske knjižnice u Subotici, Bibliografija Ivana Kujundžića koju je napisao Ante Sekulić, objavljena je i kao poseban otisak.[12]

1972. je bio asistirao pri posvećenju biskupa Tomasa Junga (mađ. Tamás Jung).[13]

1972. – 1973. godine subotička je katedrala doživjela drugu veliku obnovu za biskupovanja Matije Zvekanovica i župnika Franje Vujkovića.[6]

Na kamenima temeljcima iz Lourdesa i Fatime koje su donijeli biskup Zvekanović i župnik Andrija Kopilović podignuta je Crkva Marije Majke Crkve u Šandoru.[14]

1985. godine na Veliku Gospu asistirao je zajedno s klerom bačkog dekanata beogradskom apostolskom nunciju Francescu Colasuonnu pri krunjenju lika Gospe Radosne u franjevačkom samostanu u Baču.[15]

1987. je vodio pogrebne obrede hrvatskom književniku Anti Jakšiću.[16]

25. travnja 1989. godine umirovio se na mjestu biskupa Subotičke biskupije[1] a naslijedio ga je Ivan Penzeš.[3] Zadnjih je godina svog života Zvekanović uz suradnju župnika Franje Vujkovića i Stjepana Beretića dao pokriti bakrenim limom zvonike i krov subotičke katedrale.[6]

18. lipnja 1989. asistirao je pri posvećenju biskupa Ivana Penzeša.[17]

Rezidencijalnim je biskupom od 8. veljače 1991.[2] Umro je dva i pol mjeseca poslije.

Poznati svećenici koje je zaredio:

Hrvatski pjesnik iz Bačke, svećenik Marko Vukov, posvetio mu je pjesmu Vinogradar.[20]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b c d e f g Catholic Hierarchy Matiša Zvekanović
  2. a b c d e f g Radio Subotica na hrvatskomInačica izvorne stranice arhivirana 8. kolovoza 2018., Na današnji dan, 17. veljače, priredio Lazar Merković, pristupljeno 17. veljače 2013.
  3. a b c d e GigaCatholic Subotička biskupija
  4. Ivan Tumbas: Povijest naših mjesta: Đurđin[neaktivna poveznica], Glasnik Pučke kasine 1878 br.79/2010., s. 12-13
  5. Predstavljamo naše župne zajednice - župa Isusova Uskrsnuća Subotica, Zvonik, broj: 02(76), Subotica, veljača 2001.
  6. a b c d Subotička stolna crkva (katedrala) svete Terezije Subotička biskupija
  7. Zvonik, br. 156/2007.[neaktivna poveznica] Zavit za sva vrimena
  8. Banjolučka biskupijaInačica izvorne stranice arhivirana 22. svibnja 2013. Alfred Pichler
  9. Hrvatska katolička župa bl. Alojzija Stepinca SalzburgInačica izvorne stranice arhivirana 14. siječnja 2018. Salzburg i Hrvati, 2. dio, piše Ivan Pomper, prerađeni i znatno prošireni tekst referata, koji je autor održao na jednoj proslavi u crkvenoj dvorani župe na Taxhamu 2000. godine
  10. Kreposti naših predaka: Bunarić kadgod i danas Alojzije Stantić, Zvonik, broj: 9(107), Subotica, rujan 2003.
  11. Andrija Kopilović, Svetište Majke Božje od Suza u Subotici - Bunarić, Klasje naših ravni, 5.-6., 2011., 62.-66.
  12. Prilozi Ante Sekulić: Objelodanjeni prinosi proučavanju filozofske baštine s rubnoga narodnog područja Podunavlja, Prilozi 61-62 (2005), str. 238-9, stranice Instituta za filozofiju
  13. Catholic Hierarchy Tamás Jung
  14. Iz povijesti crkve i župe (nije naveden autor članka), Zvonik, 156/2007.
  15. Iz autobiografije mr. Lazara Ivana Krmpotića. Krunjenje milosnog lika Radosne Gospe u BačuInačica izvorne stranice arhivirana 27. travnja 2014., Glasnik Pučke kasine, str. 20-21
  16. Ante Jakšić (1912. – 1987.)[neaktivna poveznica] mr Ivan Rudinski, Glasnik Pučke kasine, prosinac 2009., str. 76
  17. Catholic Hierarchy Ivan Penzeš
  18. Subotička biskupija Preč. Andrija Anišić novi magistar moralne teologije, piše Željka Zelić, 27-2007.
  19. IKA Poginuo svećenik mr. Lazar Krmpotić, 7. veljače 2006., preuzeto 6. travnja 2011.
  20. Prikazi i osvrti: Ja, buntovnik s razlogom, Matica hrvatska, Biblioteka Prsten, Slavonski Brod, 1996., piše Marijan Ivan Čagalj, Crkva u svijetu, 42 (2007), br. 3, str. 555.