Matko Talovac

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Matko Talovac
Pečat bana Matka Talovca
hrvatski ban
Matična kuća Talovci
Rođenje kraj 14. stoljeća
Smrt kraj 1444. ili početak 1445.
Otac Luka
Majka
Supruga Margareta rođ. Čeh Levanjski
Djeca Pavao, Benedikt
Nacionalnost Hrvat
Vjera rimokatolička
Dužnosti slavonski ban, hrvatski ban, sinjski knez, kliški knez, vranski prior, upravitelj zagrebačke biskupije

Matko Talovac († 1445.), hrvatski velikaš i slavonski ban. Podrijetlom je s otoka Korčule, bio je građanin dubrovački. Po posjedu Topolovica (Thallowch, Talloca) u Podravini, koji mu je darovao kralj Žigmund, prozvao se 1434. de Thallowcz, odnosno Talovac.[1] Imao je trojicu braće, Franka († 1448.), protuosmanlijskog ratnika i severinskog bana, Ivana († 1445.), vranskog priora i Petra (Perka), hrvatsko-dalmatinskog bana (1438. – 1453.).[2]

Godine 1430. kaštelan je grada Kovina. U službi kralja Žigmunda, 1433. imenovan je upraviteljem Zagrebačke biskupije, a 1434. i priora vranskog. Godine 1435. postao je ban čitave Slavonije.[1]

Njegovo banovanje spada u burno vrijeme turskih provala i međusobnih borbi velikih feudalaca. Po kraljevskoj naredbi, ratovao je protiv kneza Ivana Frankapana u sukobu oko nasljeđivanja baštine cetinskih knezova Nelipića.

Primivši kraljevskim donacijama goleme posjede, braća Talovci su neko vrijeme bili najmoćnija gospoda naših krajeva; njihova se vlast protezala od Beograda do Senja i od Drave do Neretve.

Bilješke[uredi | uredi kôd]

  1. a b Opća enciklopedija, str. 125.
  2. Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 203.-204.

Literatura[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]