Matteo Bartoli

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Matteo Giulio Bartoli
Rođenje 22. studenoga 1873.
Smrt 23. siječnja 1946.
Nacionalnost Talijan
Zanimanje filolog romanist
Portal: Životopis

Matteo Giulio Bartoli (22. studenog 1873. Labin23. siječnja 1946. Torino) bio je talijanski jezikoslovac.

Životopis[uredi VE | uredi]

Studirao je na Sveučilištu u Beču, gdje mu je profesor bio Wilhelm Meyer-Lübke, kod kojega je i doktorirao na dalmatskome.

Bio je profesor na Sveučilištu u Torinu od 1907. do smrti. Predavao je i Antoniju Gramsciju.

Poznat je po istraživanju dalmatskog jezika u knjizi Das Dalmatische, prvom djelu koje opisuje taj danas izumrli jezik, temeljenome na Bartolijevoj doktorskoj disertaciji. To djelo je izvorno napisano na talijanskom, a kasnije je objavljen prijevod na njemački. Ipak, izvorni rad je izgubljen tako da je sačuvana samo njemačka inačica, a talijanski prijevod je objavljen tek 2000. godine. Bartoli je podatke o ovom jeziku prikupio 1897. od posljednjeg njegovog govornika Tuone Udaine Brbura koji je poginuo godinu dana kasnije.

Poznat je i po istraživanju lingvističke geografije.

Znanstveni prinos: Četiri pravila[uredi VE | uredi]

Bartolija su proslavila ova četiri pravila do kojih je došao proučavajući Gilliéronov Francuski lingvistički atlas.

  • Pravilo izoliranog područja

Stariji jezični oblici obično se nalaze u izoliranim područjima i stoga manje izloženima trgovini i komunikacijama. Čuveni primjer je Island koji je očuvao oblik jezika veoma sličan staronorveškome. U hrvatskim govorima u Gradišću i Moliseu nalaze se oblici zabačeni u govorima u Hrvatskoj.

Primjer:

talijanski: cena [ʧena] > sardski: cena [kena]

Sardinija je izolirano područje i čuva velar /k/ i ispred /i/, odnosno /e/ (jednako kao preostatci dalmatskoga: kapula, kimak).

  • Pravilo središnjeg područja

na perifernim područjima obično se čuva stariji oblik nego u središnjim zonama.

Primjer:

latinski: circus (stariji oblik) > španjolski: cerco / Rumunjski1: cerc

latinski: circulus (noviji oblik, deminutiv) > talijanski: cerchio

Hispanija Španjolska) i Dacija Rumunjska bile su rubna područja Rimskog Carstva.

  • Pravilo šireg područja

Obično se na prostranijim područjima čuva starija faza od one u manjim zonama.

Primjer:

latinski: et (stariji oblik) > francuski: et / talijanski: e

latinski: sic (noviji oblik) > rumunjski: si

To pravilo vrijedi samo ako zona nije suviše izložena.

  • Pravilo kasnijeg područja

Starija faza jače teži očuvanju na područjima kamo je jezik prispio kasnije.

Primjer:

latinski: edĕre > španjolski: (comedere) > comer

U talijanskome glagol „edĕre“ (jesti) zabačen je u korist kasnolatinskoga manducare (žvakati).

latinski: manducāre > talijanski: mangiare

U Španjolsku, rubnu provinciju Rimskog Carstva, latinski je dakako stigao kasnije nego u Italiju, gdje je nastao.

Važnija djela[uredi VE | uredi]

  • Das Dalmatische, Wien, (1906.)
  • Introduzione alla neolinguistica, Ginevra, (1925.)
  • Saggi di linguistica spaziale, Torino, (1945.)
  • Breviario di neolinguistica, Modena, (1925.; zajedno s G. Bertonijem)
  • Alle porte orientali d'Italia. Dialetti e lingue nella Venezia Giulia, Torino, (1945.)

Bibliografija[uredi VE | uredi]

  • Benvenuto Terracini, “Matteo Giulio Bartoli”, u: Letteratura italiana. I critici, sv. IV, Milano: Marzorati, 1987, str. 2751-2762.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


P vip.svg Nedovršeni članak Matteo Bartoli koji govori o osobi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.