Prijeđi na sadržaj

Maxwellove relacije

Izvor: Wikipedija

Maxwellove relacije čine sustav jednadžbi koji se koristi u termodinamici. Dobivaju se pomoću Schwarzovog teorema [en] o simetriji drugih derivacija termodinamičkih potencijala.[1] Koriste se u termodinamici radi lakšeg izvođenja nekih rezultata ili lakšeg opisivanja termodinamičkih procesa.[2][potreban bolji izvor]

Nazvane su po fizičaru iz devetnaestog stoljeća Jamesu Clerku Maxwellu.

Izvod relacija

[uredi | uredi kôd]

Odaberemo li temeljnu termodinamičku relaciju[3]

pomoću Schwartzovog teorema dobivamo prvu Maxwellovu relaciju.

Odaberemo li drugi potencijal, entalpiju,

dobivamo drugu Maxwellovu relaciju, na isti način.

Sve četri relacije prikazane su u sljedećoj tablici:

Ovdje je temperatura, tlak, volumen i entropija.

Ako su poznate samo dvije relacije, preostale se dobivaju sljedećom manipulacijom:

Joule-Thomsonov koeficijent

[uredi | uredi kôd]

Joule-Thomsonov (Kelvinov) učinak, je promjena temperature plina pri ireverzibilnoj adijabatskoj ekspanziji s visokoga tlaka na niski tlak.[4]

Kako bi odredili predznak promjene temperature prilikom prigušivanja koristi se Joule–Thomson (Kelvin) koeficijent.

[što je alfa?]

Prilikom izvođenja formule za taj koeficijent koristi se sljedeća Maxwellova relacija[5]

Povezanost s kanonskim jednadžbama dinamike

[uredi | uredi kôd]

Maxwellove relacije jako su matematički slične Hamiltonovim jednadžbama dinamike.[6][potreban bolji izvor]

Hamiltonove jednadžbe dinamike su sljedeće.[7][potreban bolji izvor]

Dvije već ranije navedene Maxwellove relacije su.

I jedne i druge jednadžbe opisuju kako će se odvijati procesi u mehaničkim, odnosno termodinamičkim sustavima.[8][potreban bolji izvor]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Ritchie, David J. (2002-02-01). "Answer to Question #78. A question about the Maxwell relations in thermodynamics". American Journal of Physics. 70 (2): 104–104. doi:10.1119/1.1410956. ISSN 0002-9505.
  2. Joule-Thomson Coefficient - an overview. ScienceDirect Topics. Pristupljeno 20. kolovoza 2024.
  3. Pippard, A. B. (1957-01-01). Elements of Classical Thermodynamics:For Advanced Students of Physics (1st ed.). Cambridge: Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-09101-5.
  4. Joule-Thomsonov učinak. Tehnički leksikon LZMK. Pristupljeno 20. kolovoza 2024.
  5. Atkins, Peter (1997). Physical Chemistry (6th ed.). New York: W.H. Freeman and Co. pp. 89–90. ISBN 978-0-7167-2871-9.
  6. https://johncarlosbaez.wordpress.com/2021/09/23/classical-mechanics-versus-thermodynamics-part-3/
  7. https://poincare.matf.bg.ac.rs/~zarkom/Book_Mechanics_Goldstein_Classical_Mechanics_optimized.pdf str. 337. jednadžbe 8.18
  8. https://johncarlosbaez.wordpress.com/2012/01/19/classical-mechanics-versus-thermodynamics-part-1/