Mehmed Teufik Azabagić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Mehmed Teufik ef. Azabagić
Mehmed Teufik Azabagić

2. reis-ul-ulema
trajanje službe
1893. – 1909.
Prethodnik Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović
Nasljednik Ahmed Munib ef. Korkut
(Vršitelj dužnosti)
Rođenje 1838., Tuzla
Smrt 22. svibnja 1918., Tuzla
Zanimanje teolog

Mehmed Teufik ef. Azabagić (Tuzla, 1838.Tuzla, 1918.), bošnjački je teolog, drugi po redu reis-ul-ulema u razdoblju Austro-Ugarske.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Mehmed Teufik ef. Azabagić sin Osman-bega rođen je u Tuzli 1838. godine. Potiče iz ugledne i bogate tuzlanske obitelji, Azabagića. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u Tuzli, a zatim je otišao na studije islamskih znanosti u Istanbul. Diplomirao je 1868. godine, a potom se vratio u svoj rodni grad. U radnom vijeku prošao je sve pozicije u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini. Bio je imam, hatib, vaiz, a potom upravitelj ruždije u Sarajevu, kada je premješten na isti položaj u Tuzlu, gdje je istovremeno vršio i funkciju kadije. Nakon što je Austro-Ugarska okupirala Bosnu i Hercegovinu 1878. godine postavljen je za tuzlanskog muftiju. Na toj funkciji istakao se dobrim organizatorskim sposobnostima i pročuo kao sposoban alim, vaiz i pedagog.[1]

Na položaju reis-ul-uleme Mehmed Teufik ef. Azabagić je bio od 1893. do 1909. godine. Imenovan je 25. listopada 1893. godine a svečana predaja menšure i ustoličenje bili su 20. studenog iste godine, u rezidenciji Konak, nakon dove u Carevoj džamija u Sarajevu.

Azabagićeva Risala o hidžri

Njegov mandat je obilježen teškim vremenom, vremenom borbe borbe za bolji i pravedniji status muslimana, borbe za njihovu vjersku i vjersko-prosvjetnu autonomiju. Dobivanjem vjerske i vjersko-prosvjetne autonomije muslimani u Bosni i Hercegovini pripremali su se da donesu novi statut Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i po njemu da izaberu reis-ul-ulemu. Reis-ul-ulema Azabagić je procijenio da bi za njega bilo najbolje da se povuče u mirovinu, što je i uradio 1909. godine. Ostatak života proživio je u Tuzli. Umro je u 80-toj godini života 22. svibnja 1918. godine. Ukopan je u haremu Jalske džamije u Tuzli gdje mu se i sada nalaze nišani.[1]

Risala o hidžri[uredi | uredi kôd]

Reis-ul-ulema Mehmed Teufik Azabagić je iza sebe ostavio bitno djelo Risala o hidžri, koje je objavljeno za njegova života 1886. godine. Djelo se bavilo važnim pitanjem: kakav je šerijatsko-pravni status Bosne i Hercegovine nakon austrougarske okupacije 1878. godine, je li ona Daru-l-islam (kuća islama) ili Daru-l-harb (kuća rata), te sljedstveno tome je li Bošnjacima dozvoljeno da u njoj borave ili treba da se isele na teritorije pod kontrolom muslimana.

Azabagić je u svojoj poslanici odgovorio da je muslimanima dozvoljeno ostati u Bosni i Hercegovini nakon okupacije i da ne treba činiti hidžru. Sve je to argumentovao šerijatskim dokazima. Njegov stav potvrdio je Muhammed Rešid Rida 1909. godine odgovarajući u časopisu El-Menar na pitanje jednog učenika medrese iz Travnika. Taj članak pod naslovom Hidžra i propis o njoj koji se tiče muslimana u Bosni ušao je u enciklopedijske odrednice u hidžri.

U ovim fetvama je slijeđeno mišljenje da je jedna teritorija i dalje Daru-l-islam, ako je u toj zemlji i dalje muslimanima garantovan život, vjera, čast imetak, posebno obavljanje džume i bajram namaza i primjena šerijatskog personalnog prava.

Povezani članci[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b Mehmed ef. Azabagić – drugi reis-ulema u Bosni i Hercegovini. akos.ba. Pristupljeno 8. ožujka 2018.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]


Prethodi: Reis-ul-ulema
1893.1909.
Slijedi:
Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović Ahmed Munib ef. Korkut
(Vršitelj dužnosti)