Mehmed Teufik Azabagić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Mehmed Teufik ef. Azabagić
Mehmed Teufik Azabagić

2. reis-ul-ulema
trajanje službe
1893. – 1909.
Prethodnik Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović
Nasljednik Ahmed Munib ef. Korkut
(Vršitelj dužnosti)
Rođenje 1838., Tuzla
Smrt 22. svibnja 1918., Tuzla
Zanimanje teolog


Mehmed Teufik ef. Azabagić (Tuzla, 1838.Tuzla, 1918.), drugi po redu reis-ul-ulema u razdoblju Austro-Ugarske.

Životopis[uredi VE | uredi]

Mehmed Teufik ef. Azabagić sin Osman-bega rođen je u Tuzli 1838. godine. Potiče iz ugledne i bogate tuzlanske obitelji, Azabagića. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u Tuzli, a zatim je otišao na studije islamskih znanosti u Istanbul. Diplomirao je 1868. godine, a potom se vratio u svoj rodni grad. U radnom vijeku prošao je sve pozicije u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini. Bio je imam, hatib, vaiz, a potom upravitelj ruždije u Sarajevu, kada je premješten na isti položaj u Tuzlu, gdje je istovremeno vršio i funkciju kadije. Nakon što je Austro-Ugarska okupirala Bosnu i Hercegovinu 1878. godine postavljen je za tuzlanskog muftiju. Na toj funkciji istakao se dobrim organizatorskim sposobnostima i pročuo kao sposoban alim, vaiz i pedagog.[1]

Reis-ul-ulema[uredi VE | uredi]

Na položaju reis-ul-uleme Mehmed Teufik ef. Azabagić je bio od 1893. do 1909. godine. Imenovan je 25. listopada 1893. godine a svečana predaja menšure i ustoličenje bili su 20. studenog iste godine, u rezidenciji Konak, nakon dove u Carevoj džamija u Sarajevu.

Njegov mandat je obilježen teškim vremenom, vremenom borbe borbe za bolji i pravedniji status muslimana, borbe za njihovu vjersku i vjersko-prosvjetnu autonomiju. Dobivanjem vjerske i vjersko-prosvjetne autonomije muslimani u Bosni i Hercegovini pripremali su se da donesu novi statut Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i po njemu da izaberu reis-ul-ulemu. Reis-ul-ulema Azabagić je procijenio da bi za njega bilo najbolje da se povuče u mirovinu, što je i uradio 1909. godine. Ostatak života proživio je u Tuzli. Umro je u 80-toj godini života 22. svibnja 1918. godine. Ukopan je u haremu Jalske džamije u Tuzli gdje mu se i sada nalaze nišani.[2]

Djela[uredi VE | uredi]

  • Risala o hidžri (1884.)

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Prethodi: Reis-ul-ulema
1893.1909.
Slijedi:
Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović Ahmed Munib ef. Korkut
(Vršitelj dužnosti)