Prijeđi na sadržaj

Mercedes Wrischer

Izvor: Wikipedija
Mercedes Wrischer

Rođenje 5. veljače 1929.
Beograd, Kraljevina SHS
Smrt 3. prosinca 2011.
Zagreb, Republika Hrvatska
Polje Biologija (elektronska mikroskopija, biologija stanica)
Institucija Institut "Ruđer Bošković", Prirodoslovno-matematički fakultet (Sveučilište u Zagrebu)
Istaknute nagrade
Portal o životopisima

Mercedes Wrischer (5. veljače 1929., Beograd3. prosinca 2011., Zagreb) bila je hrvatska znanstvenica i pionirka elektronske mikroskopije čiji je rad značajno oblikovao područja biologije stanica i ultrastrukturnih istraživanja.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Wrischer je rođena u Beogradu, u obitelji željezničara. Obrazovanje je započela u Njemačko-srpskoj školi u Beogradu, a nastavila u Zagrebu, gdje je završila Prirodoslovno-matematički fakultet. Već tijekom studija pokazivala je interes za mikroskopiju i istraživanja ultrastrukture stanica, što će obilježiti njezin znanstveni rad.[1]

Svoju znanstvenu karijeru započela je na Institutu „Ruđer Bošković”,[2] gdje je radila pod mentorstvom prof. Teodora Varićaka. Doktorirala je 1962. godine obranom disertacije na temu elektronsko-mikroskopskih istraživanja nekrobioze stanica. Tijekom karijere intenzivno je surađivala s istaknutim znanstvenicima poput prof. Zvonimira Devidéa i prof. Nikole Ljubešića, s kojima je razvijala metode elektronske mikroskopije i doprinijela istraživanju ultrastrukture biljnih i životinjskih stanice.[3]

Wrischer je 1965. godine postala dobitnica prestižne Humboldtove stipendije, koja ju je odvela na specijalizaciju na Sveučilišta u Heidelbergu i Freiburgu u Njemačkoj, gdje je radila s prof. Peterom Sitteom,[4][5] jednim od vodećih stručnjaka za staničnu biologiju. Tijekom svog boravka razvijala je metodu autoradiografije visoka razlučivanja i objavila radove koji su prepoznati na međunarodnoj razini.[2][6]

Mercedes Wrischer pokraj elektronskog mikroskopa

Kao dugogodišnja voditeljica Laboratorija za elektronsku mikroskopiju na Institutu „Ruđer Bošković“,[7] Wrischer je istraživala ultrastrukturu kloroplasta, plastida i citoplazmatskih uklopina u biljnim i životinjskim stanicama. Posebno se istaknula kao autorica prve elektronsko-mikroskopske snimke virusa TMV-a u Hrvatskoj te kao mentorica brojnim mladim znanstvenicima.[nedostaje izvor]

Posvećena joj je monografija Mercedes Wrischer: Život pod mikroskopom.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Hudolin 2024., str. 7–11.
  2. a b Devidé, Zvonimir. 1994. Prof. dr. Mercedes Wrischer (prigodom 65. obljetnice života). Acta Botanica Croatica. 53: 161–173
  3. Hudolin 2024., str. 27–36.
  4. Devidé, Zvonimir. 2010. Celebrating the eightieth birthday of Professor Peter Sitte. Acta Botanica Croatica. 69: 137–146
  5. Professor Peter Sitte Njemačko botaničko društvo
  6. Hudolin 2024., str. 47–56.
  7. Wrischer, Mercedes. Hrvatska enciklopedija (mrežno izdanje), Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 25. studenoga 2024.

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Hudolin, Dominik. 2024. MERCEDES WRISCHER: Život pod mikroskopom. Biografija znanstvenice. Filozofski fakultet u Osijeku. Osijek. ISBN 978-953-314-198-5

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Mercedes Wrischer