Metilacija DNA
Metilacija DNA je biološki stanični proces na DNA. Ne sprječava replikaciju molekule DNA.
Metiliranje se odvija na citozinskim ostatcima koji prethode gvaninima u polinukleotidnom lancu (CpG dinukleotidi). Ovim se procesom inhibira, tj. utišava transkripcija gena. Geni koji su uvijek aktivni nisu metilirani. Metilacije DNA nema kod nekih organizama poput vinske mušice ili kvaščeve gljivice. Kod embrionalnog razvitka sisavaca ima važnu ulogu kontroliranja tog procesa. Nastaje genomski upis.
Geni se metiliraju tijekom spermatogeneze ili oogeneze te je izražaj tih gena ovisan o podrijetlu gena, jesu li s očeve ili majčine strane.[1]
Enzim metiltransferaza je taj koji održava isti uzorak metilacije nakon replikacije te uzorak ostaje isti iz generacije stanica u generaciju. Prethodno utišane gene mogu probuditi neke tvari koje sprječavaju metilaciju, poput 5-azacitidina.[1] Kad se na peti atom ugljika u citozinu doda metilna skupina nastaje 5-metilcitozin.[1]
- 1 2 3 Mrežni udžbenik iz genetike Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. siječnja 2020. (Wayback Machine) Napisala: Mirjana Pavlica. Uredio: Dubravko Pavoković. 17. poglavlje: Regulacija ekspresije gena u eukariota (pristupljeno 16. travnja 2020.)