Mette Frederiksen

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Mette Frederiksen
Mette Frederiksen

Mette 2019. godine

27. Predsjednica Vlade Kraljevine Danske
trenutačno
u službi od
27. ožujka 2019.
Prethodnik Lars Løkke Rasmussen
Vođa Socijaldemokratske stranke
trenutačno
u službi od
28. ožujka 2015.
Prethodnik  Helle Thorning-Schmidt
Ministrica pravde
trajanje službe
10. listopada 2014. – 28. ožujka 2015.
Ministrica rada
trajanje službe
3. listopada 2011. – 10. listopada 2014.
Rođenje 19. studenoga 1977.
Politička stranka Socijaldemokratska stranka (Danska)

Mette Frederiksen (Aalborg, Danska, 19. studenoga 1977.) danska je političarka, a od 27. ožujka 2019. predsjednica Vlade.[1] Vođa je danskih Socijaldemokrata od 2015. godine. Druga je žena na ovoj poziciji, kao i najmlađa predsjednica Vlade u povijesti Danske.[2]

Pored rada u sindikatu radnika, nije imala drugih radnih iskustava izvan politike. Izabrana je u danski Parlament (Folketing) na izborima 2001. Nakon pobjede Socijaldemokrata na izborima 2011., imenovana je ministricom rada u vladi Helle Thorning-Schmid. Imenovana je ministricom pravde 2014. Nakon što su Socijaldemokrati izgubili izbore 2015., Thorning-Schmid odstupila je s mjesta vođe stranke, a na to mjesto došla je Mette, postajući i vođa oporbe.

Frederiksen je predvodila u izbore 2019., rezultirajući velikom koalicijom ljevičarskih i stranaka lijevoga centra. Frederiksen je od kraljice Margarethe II dobila odobrenje za formiranje vlade. Imenovana je predsjednicom Vlade 27. ožujka 2019.

U prosincu 2021. postala je žena koja je najduže na čelu Vlade u nekoj od država Europske Unije.

Rani život i obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Rođena je u Aalborgu, 19. studenoga 1977. godine. Njezin otac, Flemming, bio je pisar, a majka, Anette, učiteljica.[3] Kao tinejdžerica, organizirala je kampanje za očuvanje šuma, kitova, te za ukidanje apartheida.

Pohađala je Aalborghus gimnaziju. Diplomirala je administraciju i društvene nauke na Sveučilištu Aalborg, te magistrirala afričke studije na Sveučilištu u Kopenhagenu.

Politička karijera[uredi | uredi kôd]

Članica Folketinga[uredi | uredi kôd]

Frederiksen je radila kao savjetnica za mlade za LO, Dansku konfederaciju sindikata. Izabrana je za člana parlamenta okruga Kopenhagen na općim izborima 2001. godine, na kojima su socijaldemokrati izgubili i zauzeli drugo mjesto po prvi put od 1920. godine.[4] Nakon njenog izbora, Frederiksen je imenovana za glasnogovornicu svoje stranke za kulturu, medije i spolnu ravnopravnost. Godine 2002. dobila je nagradu Nina Bang za pokazivanje političke hrabrosti, entuzijazma i utjecaja na društvo. Osim toga, dobila je nagradu Ting 2012. godine i koautorica je knjiga Epostler (2003) i From Fight to Culture (2004). Nakon poraza na općim izborima 2005., Frederiksen je postala glasnogovornica svoje stranke za socijalna pitanja. Nakon izbora, bila je i potpredsjednica Zastupničkog kluba Socijaldemokrata. Na općim izborima 2007. godine, na kojima su socijaldemokrati izgubili još dva mjesta, Frederiksen je dobila 27.077 glasova, stavljajući je na sedmo mjesto na ljestvici deset danskih političara sa najviše glasova.

Nakon općih izbora 2011., koji su doveli do vlade socijaldemokrata, Frederiksen je služila pod premijerkom Helle Thorning-Schmidt kao ministrica rada od 2011. do 2014. i ministrica pravosuđa od 2014., dok ju nije naslijedila kao čelnica stranke. Kao ministrica rada, vodila je reformu prijevremenih penzija, fleksibilnih poslova i sustava zapošljavanja. Isto tako, vodila je kontroverznu reformu novčane pomoći koja je značila, između ostalog, niže novčane naknade za mlade nezaposlene i pružala međusobnu podršku u zajedničkom životu.

Vođa Socijaldemokrata[uredi | uredi kôd]

Pod Frederiksenim vodstvom, počevši nakon općih izbora 2015. na kojima su se socijaldemokrati vratili na prvo mjesto i dobili tri mjesta u Folketingu, stranka se vratila ulijevo po ekonomskim pitanjima dok je zauzela konzervativan stav o imigraciji.[5]

Predsjednica Vlade[uredi | uredi kôd]

Izbori 2019.[uredi | uredi kôd]

Na općim izborima 2019. socijaldemokrati su dobili nova mjesta, dok je potpora Danskoj narodnoj stranci i Liberalnom savezu propala, što je Larsa Løkkea Rasmussena koštalo njegove većine. S rezultatom bez sumnje u izbornoj noći, Rasmussen je priznao poraz.[6] Frederiksen je imenovana predsjednicom Vlade 27. lipnja 2019., na čelu isključivo socijaldemokratske manjinske vlade, koju podržava crveni blok. Unatoč tome što se tijekom izbora natjecala s antiimigracijskim stavom, Frederiksen je nakratko promijenila svoj stav o imigraciji dopuštajući više strane radne snage i poništavajući vladine planove da drži strane kriminalce dalje od obale nakon pobjede.[7]

Vanjska politika[uredi | uredi kôd]

Frederiksen je privukla međunarodnu pozornost u kolovozu 2019. kada je predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump otkazao državni posjet Danskoj nakon njezina odbijanja da proda Grenland, autonomni teritorij Kraljevine Danske. Dana 15. kolovoza 2019., The Wall Street Journal izvijestio je da je Trump razgovarao o mogućnosti kupnje Grenlanda sa suradnicima.[8] Kim Kielsen, premijer Grenlanda, odgovorio je rekavši da Grenland nije na prodaju.[9] 18. kolovoza, nakon što je glasinu potvrdila Bijela kuća, Frederiksen je ponovila Kielsenovu izjavu, rekavši da "Grenland nije danski. Grenland pripada Grenlandu", te je raspravu nazvala "apsurdnom".[10] Trump je 20. kolovoza otkazao državni posjet, zakazan za 2. rujna, s posebnim osvrtom na Frederiksino odbijanje da razgovara o mogućoj prodaji.[11]

Dana 3. siječnja 2020. Sjedinjene Države ubile su iranskog generala Qasema Soleimanija u atentatu, što je znatno povećalo postojeće napetosti između dviju zemalja. Frederiksen je to nazvala "stvarno ozbiljnom situacijom". Izbjegla je pitanje je li ubojstvo bilo ispravno, umjesto toga pozvala je na deeskalaciju. Frederiksen je 2020. godine označena kao "naj euroskeptičnija premijerka Danske u dugo vremena", jer je često kritizirala odgovor EU-a na pandemiju COVID-19 i njihov program cjepiva.[12]

COVID-19[uredi | uredi kôd]

Frederiksen je predvodila odgovor danske vlade na pandemiju COVID-19 u Danskoj. Godine 2020. izdala je naredbu uzgajivačima nerca da ubiju milijune ovih životinja nakon pandemije COVID-19; kasnije se pokazalo da je ova odluka neustavna.[13] Do 2021. udružila je snage s austrijskim kancelarom Sebastianom Kurzom i izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom u uspostavljanju zajedničkog fonda za istraživanje i razvoj, a možda i proizvodnih pogona za cjepiva protiv COVID-19, kako bi osigurala da imaju dugoročne zalihe za dopunske injekcije.[14]

Političke pozicije[uredi | uredi kôd]

Društvena politika[uredi | uredi kôd]

Frederiksen je izrazila želju da bude "premijerka djece", a 2021. predstavila je plan, nazvan "Zakon o djeci", kako bi djecu stavila na prvo mjesto u socijalnim slučajevima, uključujući davanje općinama više sredstava za oduzimanje djece od nasilnih roditelja i davanje više prava djeci u brakorazvodnim slučajevima. Godine 2020. sklopila je ugovor i sa Socijalističkom narodnom strankom, Crveno-zelenim savezom i Danskom narodnom strankom, kako bi ljudima koji su dugo radili dala mogućnost prijevremenog umirovljenja. To je također bilo jedno od Frederiksenih glavnih obećanja tijekom predizborne kampanje 2019. godine.

Frederiksen je glasni protivnik prostitucije jer je smatra nasiljem nad ženama. Dugi niz godina snažno se zalagala za zabranu "kupnje seksa", kao u Švedskoj, Norveškoj i Islandu. Godine 2002. otvorila je raspravu o ukidanju prostitucije, a stajala je i iza odluke Kongresa iz 2009. da će socijaldemokrati "zaraditi na zabrani kupnje seksualnih činova", rekavši da je prostitucija nanijela štetu mentalnom zdravlju prostitutki.

Imigracija[uredi | uredi kôd]

Frederiksen je postajala skeptična prema liberalnoj masovnoj imigraciji, jer vjeruje da je to imalo negativne učinke na veći dio stanovništva, što je hitnije pitanje od 2001. nakon napada 11. rujna koji su se intenzivirali tijekom europske migrantske krize 2015. godine. U nedavnoj biografiji, Frederiksen je izjavila: "Za mene postaje sve jasnije da cijenu neregulirane globalizacije, masovne imigracije i slobodnog kretanja radne snage plaćaju niže klase".[15] Pod Frederiksen, socijaldemokrati su glasali za zakon koji dopušta danskim vlastima da zaplijene novac, nakit i druge vrijedne predmete od izbjeglica koje prelaze granicu. Nacrt je dobio oštru osudu Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava[16], i usporedbe između plana i tretmana Židova u Europi koju su okupirali nacisti. Socijaldemokrati su glasali za zakon o zabrani nošenja burki i nikaba, dok su bili suzdržani tijekom glasanja o zakonu o obaveznom rukovanju, neovisno o vjerskom opredjeljenju, na ceremonijama građanstva i o planu smještaja tražitelja azila kriminalaca na otoku bez mosta na kojem bi morali ostati noću. Frederiksen je također podržala desničarsku populističku Dansku narodnu stranku u njihovom nastojanju da promijeni paradigmu kako bi repatrijacija, a ne integracija, bio cilj politike azila. Pozvala je na ograničenje broja ne-zapadnih imigranata, protjerivanje tražitelja azila u prihvatni centar u Sjevernoj Africi i prisilni rad 37 sati tjedno za imigrante u zamjenu za benefite.

Frederiksen je islam nazvala "preprekom za integraciju", tvrdeći da neki muslimani "ne poštuju danski pravosudni sustav", te da neke muslimanke odbijaju raditi iz vjerskih razloga i da su muslimanske djevojke podvrgnute "masivnoj društvenoj kontroli" , i pozvala je na zatvaranje muslimanskih škola.[17]

U travnju 2021. Frederiksen je najavila da će Danskoj "krajnji cilj" od sada biti "nula spontanih tražitelja azila". Danski ministar integracije Mattias Tesfaye dodao je kako u tom cilju "neće biti iznimki". Glavna tajnica Danskog vijeća za izbjeglice Charlotte Slente nazvala je taj potez "neodgovornim". Danska je država naknadno obustavila obnavljanje privremenih boravišnih dozvola za oko 189 sirijskih izbjeglica, tvrdeći da se "sada sigurno mogu vratiti u Siriju"[18]. Unatoč tome što su usvojile nove migracijske politike od ranijih socijaldemokratskih vlada, ona i njezina vlada također su uvele nekoliko relaksacija danske politike useljavanja. Iako su Mette Frederiksen i njezina vlada protiv ideje o spontanim tražiteljima azila, oni su veliki pobornici sustava kvota za izbjeglice UN-a i ponovno su uveli sudjelovanje Danske u tom sustavu.

Klimatske promjene[uredi | uredi kôd]

Frederiksenina vlada objavljena je u međunarodnim vijestima sporazumom o smanjenju teritorijalnih emisija Danske za 70% u 2030. u usporedbi s 1990.[19], odlukom da zaustavi istraživanje nafte i plina nakon 2050.[20] Frederiksen je javno rekla: "Bila sam socijaldemokrat prije nego što sam postala zelena. A kad se ujutro probudim, još uvijek sam socijaldemokrat prije nego zelena." Više od godinu dana nakon postavljanja ambicioznog cilja smanjenja za desetljeće, u ožujku 2021. nema konkretnih planova za rješavanje preostale dvije trećine potrebnih smanjenja kako bi se postigao danski cilj za 2030. Zelene nevladine organizacije uglavnom su negativno gledale na mandat Frederikseninog ministra klime Dana Jørgensena 2020. godine. Frederiksenina vlada opisala je svoju strategiju klimatskih djelovanja kao model "hokejaške palice". To znači da planira čekati nove tehnologije i pad troškova i tako postići većinu smanjenja tek na kraju desetljeća - ovu strategiju druge političke stranke opisuju kao san "Bjørna Lomborga".

Privatni život[uredi | uredi kôd]

Frederiksen ima dvoje djece iz prvog braka. 15. srpnja 2020. udala se za Bo Tengberga, filskog redatelja, na otoku Møn.[21]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Danska premijerka predstavila novu vladu. Radio Slobodna Evropa (srpsko-hrvatski). Pristupljeno 17. veljače 2022.
  2. Welle (www.dw.com), Deutsche. Denmark's youngest prime minister to lead new government | DW | 26.06.2019. DW.COM (engleski). Pristupljeno 17. veljače 2022.
  3. *. The Danish Parliament (engleski). Pristupljeno 17. veljače 2022.
  4. *. The Danish Parliament (engleski). Pristupljeno 18. veljače 2022.
  5. Mette Frederiksen: the anti-immigration left leader set to win power in Denmark. the Guardian (engleski). 11. svibnja 2019. Pristupljeno 18. veljače 2022.
  6. Denmark election: Social Democrats win as PM admits defeat. BBC News (engleski). 6. lipnja 2019. Pristupljeno 18. veljače 2022.
  7. Denmark gets new left-wing government with plans to increase welfare spending and scrap anti-immigration measures. The Independent (engleski). 26. lipnja 2019. Pristupljeno 18. veljače 2022.
  8. AP source: Trump has talked about buying Greenland for US - The Washington Post. web.archive.org. 16. kolovoza 2019. Pristupljeno 18. veljače 2022.
  9. Sorensen, Martin Selsoe. 16. kolovoza 2019. 'Greenland Is Not for Sale': Trump's Talk of a Purchase Draws Derision. The New York Times (engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 18. veljače 2022.
  10. Danish PM says Trump's idea of selling Greenland to U.S. is absurd. Reuters (engleski). 18. kolovoza 2019. Pristupljeno 18. veljače 2022.
  11. Trump cancels Denmark visit amid spat over sale of Greenland. BBC News (engleski). 21. kolovoza 2019. Pristupljeno 18. veljače 2022.
  12. Mette Frederiksen er historiens mest EU-skeptiske statsminister. Altinget.dk (danski). Pristupljeno 18. veljače 2022.
  13. Welle (www.dw.com), Deutsche. Danish PM faces calls to quit over 'illegal' mink cull | DW | 18.11.2020. DW.COM (engleski). Pristupljeno 18. veljače 2022.
  14. Israel, Austria and Denmark establish vaccine-supply alliance. Reuters (engleski). 4. ožujka 2021. Pristupljeno 18. veljače 2022.
  15. Danish left veering right on immigration. POLITICO (engleski). 6. rujna 2018. Pristupljeno 19. veljače 2022.
  16. Danish migrant bill blasted at UN. The Local Denmark (engleski). 21. siječnja 2016. Pristupljeno 19. veljače 2022.
  17. Denmark swings right on immigration – and Muslims feel besieged. the Guardian (engleski). 10. lipnja 2018. Pristupljeno 19. veljače 2022.
  18. Welle (www.dw.com), Deutsche. Denmark tells Syrian refugees to return to Damascus | DW | 13.04.2021. DW.COM (engleski). Pristupljeno 19. veljače 2022.
  19. Denmark: We can slash CO2 by 70% in a decade and still have welfare. Reuters (engleski). 29. rujna 2020. Pristupljeno 19. veljače 2022.
  20. Danish phase out of North Sea oil, gas to cut output by up to 15% -minister. Reuters (engleski). 4. prosinca 2020. Pristupljeno 19. veljače 2022.
  21. Nast, Condé. 16. srpnja 2020. Denmark's Prime Minister Mette Frederiksen finally marries film director boyfriend. Tatler (engleski). Pristupljeno 19. veljače 2022.