Miho Barada

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Miho Barada (Seget, 16. ožujka 1889. - Zagreb, 9. srpnja 1957.), hrvatski povjesničar.

Pučku školu pohađao je u svom rodnom mjestu. Klasičnu gimnaziju je pohađao u Splitu, a studirao je teologiju u Zadru. Služio je kao svećenik i župnik u raznim mjestima, između ostalog i u Segetu, te po Dalmatinskoj Zagori. Završio je i Filozofski fakultet u Zagrebu, i doktorirao u Rimu 1930.

Bavio se hrvatskom srednjovjekovnom poviješću a naročito poviješću svog rodog kraja. Tako je i nastalo monumentalo djelo Trogirski spomenici. Dr. Barada je bio profesor crkvene povijesti na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu te dopisni član JAZU u Zagrebu, a uređivao je i časopis Croatia sacra.

Miho Barada potiče od stare segetske obitelji čije se izvorno prezime Giljanović tijekom 18. stoljeća razdvojilo na više nadimačkih prezimena npr. Tio, Bečir, Mitro, Iviza te Barada.

Izvori[uredi VE | uredi]

  • I. Golub: Prinosi za životpis Mihe Barade, Croatica Christiana periodica, br. 27. Zagreb, 1991.
  • Pavao Jerolimov: Miho Barada, Zadarski list, 15. ožujka 2009.