Mikloš Küzmič
| Mikloš Küzmič | |
|---|---|
| Rođen | oko 15. rujna 1737. Dolnji Slaveči |
| Umro | 11. travnja 1804. Kančevci |
| Portal o kršćanstvu | |
| Portal o životopisima | |
Mikloš Küzmič mađarski: Küzmics Miklós (Dolnji Slaveči ili Alsószlavecsa, Mađarska, danas Slovenija, oko 15. rujna 1737. - Kančevci ili Kancsóc, Mađarska, 11. travnja 1804.) slovenski pisac, rimokatolički svećenik i prekomurski dekan.
Životopis[uredi | uredi kôd]
Rođen u Dolnjim Slavečima (kasnije već Alsócsalogány), u Prekomurju, u Mađarskoj. Otac mu je bio Janoš (Ivan) Küzmič, majka Elizabeta Hüll. Bio je svećenik u Kančovcima, a isprva je služio kao kapelan u Gradu (Slovenija).
Preveo je četiri evanđelja i pisao molitvene knjige, kalendare, itd. 1790. godine napisao je knjigu ABC. Dobro je govorio i hrvatski jezik i koristio ga u svojim djelima. Osobito je značajan za očuvanje nacionalne svijesti u mađarskih Slovenaca.
Njegovo djelo rabio je i širio pisac Jožef Košič i Jožef Borovnjak, a u 20. stoljeću nanovo ga je izdao slovenski svećenik Jožef Sakovič.
»Na Riſzálſzki TorkEvangeliom Sz. Jánosa vu X. táli.
Vu onom vrejmeni: Pravo je Jezus Farizæusom: Zaiſtino, zaiſtino velím vám, kí nejde notri na dveri vu ovcsárniczo ouve, nego gori ide od drügec, on je tát, i razbojník Kí pa notri ide na dveri, paſztér je ouvc. Tomi vratár odpré, i ovcé gláſz nyegov csüjejo; i laſztivne ovcé vö püſzti, pred nyími ide, i ovcé ga naſzledüjo; ár poznajo gláſz nyegov. Tühoga pa ne naſzledüjo; nego bi’síjo od nyega: ár ne poznajo gláſza tühinczov. Eto príliko je pravo nyim Jezus. Oni ſzo pa nej razmeli, ka je nyim gúcsao. Pravo je záto pá nyim Jezus: Zaiſztino, zaiſztino velím vám; ka ſzam jaſz dveri ouvc. Vſzi, kelikokoli ji je prislo, tatjé ſzo, í razbojniczke, i nej ſzo poſzlüsale nyé ovcé. Jaſz dveri. Po meni csi de sto notri so, i paſo nájde. Tat ne príde, nego naj krádne i márja, i gibi. Jaſz ſzam prisao, naj ’sítek májo i naj ga obilnej májo.Szvéti Evangeliomi za nedele i szvétke celoga leta z navadnimi molitvami pri bozsoj szülzsbi, pred i po poldnévi – pridavek glavnih isztin kerscsanszkoga navuka. z dovoljenyom cirkvenoga poglavarsztva.«
Djela[uredi | uredi kôd]
- Kratki predlog velikoga katekizma (Krátká Šumma Velikoga Katekizmuša, Šopron 1780.)
- Sveta Evanđelja, o nedjeljo i blagane cio godina (Svéti evangeliomi, za nedele i svétke celoga lete, 1780.)
- Slovenski Šilabikar, 1780.
- Pomoć Bolesnih, Mirnoćih (Pomouč Beté'snih, Mirajoucsih, 1781.)
- Molitvenik, za slovenskoga naroda (Kniga Molitvena, na hasek Szlovénskegá národá, 1783.)
- ABC knjižica, za narodne škole (ABC Kni'sica na narodni šoul haszek, Büdin 1790.)
- Staroga i novoga Oporuke sveti povijesti Kratki predlog (Stárogá i nouvogá Teštamentumé svéte histórie Kratke Šumma, Sambotel 1796.)
Literatura[uredi | uredi kôd]
- Csaplovics János: Croaten und Wenden in Ungarn, Bratislava 1829.
- Ivan Zelko: K. bibliografiji Mikloša Küzmiča, 1934.
- Vilko Novak: Delo in pomen Mikoša Küzmiča, Murska Sobota 1976.
- Izbor prekmurskega slovstva, Lubljana 1976.
- Ivan Skafar: Bibliografija prekmurskih tiskov od 1715 do 1919
