Milan Šenoa

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Milan Šenoa (Zagreb, 2. srpnja 1869. - Zagreb, 16. studenoga 1961.), hrvatski zemljopisac, književnik i putopisac.

Životopis[uredi VE | uredi]

Milan Šenoa rodio se u Zagrebu 1869. godine. Sin je hrvatskog književnika Augusta i Slave rođene Ištvanić.[1] Osnovno školovanje i Klasičnu gimnaziju (maturirao je 1887. godine) završava u Zagrebu.[2][3] Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1892. a doktorirao 1895. godine.[2][4] Bio je profesor geografije od 1892. godine. Predavao je u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu od 1892. do 1910. godine.[5] Od 1917. godine je redoviti sveučilišni profesor.[4] Bio je predstojnik Geografskog zavoda od 1922. do 1940. godine. Objavio je 50-ak djela iz fizičke geografije i antropogeografije, putopisa i popularne geografske članke, a pisao je pripovijetke, crtice, eseje, drame i životopise. U pripovijetke unosi regionalna obilježja. Napisao je povijesni roman Iz kobnih dana i životopis Augusta Šenoe Moj otac. Bio je suradnikom u izdanju knjige Emilija Laszowskoga, Povijest plem. općine Turopolja nekoć Zagrebačko polje zvane (također uz suradništvo Velimira Deželića starijega i Janka Barlea).[6][7]

Preveo je s engleskoga na hrvatski jezik djelo Josepha Normana Lockyera, Astronomija ili nauka o zvijezdama (izd. Društvo sv. Jeronima, 1905.)[8]

Djela[uredi VE | uredi]

Nepotpun popis djela:

  • Kako vam drago!: komedija u 3 čina, Zagreb, 1893.
  • Rijeka Kupa i njezino porječje, Rad JAZU, knj. 122, Zagreb, 1895.
  • Ban Pavao, Zagreb, 1903.
  • Exodus: pripovijest, Zagreb, 1904.
  • Kvarnerske pripovijesti, Zagreb, 1912.
  • Iz kobnih dana, Zagreb, 1914. (2. izd. Matica hrvatska, Zagreb, 1971.)
  • Dijalozi i dramoleti, Zagreb, 1914.
  • Pričanja seržana Jerka, Zagreb, 1921.
  • Geografija Jugoslavije, Zagreb, 1921.
  • Plitvička jezera, Zagreb, 1924. (serija Moja domovina, knjiga I)
  • Moj otac, Zagreb, 1933.

Posmrtno[uredi VE | uredi]

  • O Zagrebu koješta, Zagreb, 2001. (izabrao i za tisak priredio Branimir Donat)[9]
  • Rijeka Kupa i njezino porječje (prijetisak iz 1895.), Zagreb, 2006.[10]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Životopis.hr: August Šenoa - Biografija, preuzeto 21. siječnja 2012.
  2. 2,0 2,1 Blašković, Vladimir, Milan Šenoa - povodom devedesete godišnjice njegova života // Hrvatski geografski glasnik, br. 1. (1959.), str. 1.-6. (Hrčak), preuzeto 21. siječnja 2012.
  3. Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 918., ISBN 978-953-95772-0-7
  4. 4,0 4,1 Proleksis enciklopedija: Šenoa, Milan, preuzeto 21. siječnja 2012.
  5. Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 899., ISBN 978-953-95772-0-7
  6. [1] Mladen Švab, Uzleti jednoga zmaja: U povodu 50. godišnjice smrti i 110. obljetnice objelodanjivanja prvenca Emilija Laszowskog (28. studenoga 1949.-28. studenoga 1999.), Vijenac, br. 150., prosinac 1999., preuzeto 22. rujna 2012.
  7. Archive.org: Povijest plem. općine Turopolja nekoć Zagrebačko polje zvane, preuzeto 22. rujna 2012.
  8. Katalog HAZU: Lockyer, Joseph. Norman Astronomija ili nauka o zvijezdama, preuzeto 28. travnja 2013.
  9. Katalog HAZU: Šenoa, Milan. O Zagrebu koješta, preuzeto 28. travnja 2013.
  10. Katalog HAZU: Šenoa, Milan. Rijeka Kupa i njezino porječje, preuzeto 28. travnja 2013.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

  • Bogner-Šaban, Antonija, Milan Šenoa – dramatičar // Dani Hvarskoga kazališta. Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu, br. 1. (2001.), str. 250.-281. (Hrčak)