Milan Božović

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Milan Božović (Stijena Piperska, Podgorica, 12. travnja 1909.Beograd, 1992.), crnogorski slikar.

Životopis[uredi VE | uredi]

Drugi je od devet sinova Rista i Rumice rođene Marković. Školovao se zahvaljujući starijemu bratu Milošu koji je studirao pravo uz rad. Umjetničku školu završio je u Beogradu 1930.,[1] (ili 1931.) kao jedan od najboljih u svojoj klasi. Nakon toga završio je École des Beaux-Arts u Parizu (1938., tijekom osmogodišnjega boravka i studija).[2] U prvome razdoblju slika krajolike i portrete u duhu poetskog realizma.

Na Umjetničkoj školi, osobiti utjecaj na Božovića imali su Beta Vukanović, Ilija Šobajić i Ljubo Ivanović, dok je na Božovićevo opće obrazovanje utjecao Kosta Marinković.

Školovanje u Parizu ostvario je zahvaljujući premiji državne lutrije, kao i kasnijoj stipendiji Zetske banovine u iznosu 800 franaka.

Godine 1932. dionikom je velike izložbe slikara s područja Kraljevine Jugoslavije u Parizu koja je skrenula veliku pozornost na likovnu umjetnost s tih prostora.

U daljnjemu radu pojačava ekspresivnost boje (ciklus slika posvećen Mostaru) i ističe ljubičasta i crvena suzvučja (Crvena dolina) Jedan je od utemeljitelja i prvi predsjednik Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore (ULUCG). Samostalno je izlagao u Beogradu i Podgorici. Bio je zastupljen na sveobuhvatnim izložbama crnogorske umjetnosti u zemlji i inozemstvu.

Likovno je oblikovao grb Federalne Države Crne Gore (1944.).[3]

Također je likovno oblikovao prvu crnogorsku partizansku poštansku marku, a suautor je nacrta za prvi jugoslavenski tkz. socijalni dinar.[4]

Bila mu je ponuđena stipendija za usavršavanje u Rimu, ali je to odbio željan povratka u domovinu. Istaknuo se i u portretistici, te je do kraja ostao vjeran temama krša i mora svoga crnogorskoga zavičaja.

Djela[uredi VE | uredi]

Socrealizam[uredi VE | uredi]

Na prvoj izložbi Udruženja predstavio se sa šest slika.

  • Sutjeska (Narodni muzej Cetinje), za vrijeme II. svj. rata,[2]
  • Noćni logor,[2]
  • Predeo,
  • Partizan,
  • Zasjeda,[2]
  • Skadarsko jezero.

To su bila prva djela socijalističkoga realizma u Jugoslaviji. [5]

Impresionizam[uredi VE | uredi]

  • Dubrovnik (prvatna kolekcija), 1982

Ekspresionizam[uredi VE | uredi]

  • Stari ribar iz Perasta,
  • Portret starca.

Portreti[uredi VE | uredi]

Nikola Vujošević zaključuje o Božovićevom radu:

Dvije slike — Riječka luka i Mostar predveče, u Narodnom muzeju u Cetinju, kazuju da se radi o slikaru velikih vrijednosti, dostojniku istorije crnogorske likovne umjetnosti.

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Domljan, Žarko (gl. ur.), Likovna enciklopedija Jugoslavije, 1. sv. : A – J, Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, 1984., ISBN 86-7053-001-5, str. 184.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 (crnog.) Nikola Vujošević, Pravi izbor sopstvenog puta. // Pobjeda, Podgorica, rubrika Feljton, nedjelja, 19. 2. 2006.; Pristupljeno 4. srpnja 2011.
  3. (crnog.) Samardžić, Aleksandar; Miljić, Marijan. Crnogorski državni i dinastički grbovi, Podgorica : „Grafo Crna Gora“, 2006., ISBN 86-85499-11-9
    Wikicitati „Grb je likovno uobličio, u Umjetničkoj radionici na Cetinju, Milan Božović, slikar, pariski đak.”
    ()
  4. Katalog likovnih umjetnika Crne Gore 1946.-1986. (dio)
  5. (crnog.) Nikola Vujošević, Počeci sjajnog puta razvoja. // Pobjeda, Podgorica, dodatak Kultura i društvo, subota, 29. 1. 2011.; Pristupljeno 4. srpnja 2011.
    Wikicitati „Ovo će biti prva djela socijalističkog realizma, koji će samo nekoliko narednih godina zapaženo egzistirati u ondašnjoj jugoslovenskoj umjetnosti.”
    ()