Milko Kelović
Milko Kelović (1888. − 1971.), hrvatski prozaik, pjesnik i publicist. Po struci slavist i germanist.[1]
Životopis[uredi | uredi kôd]
Rodio se je 1888. godine. Studirao je na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu slavistiku i germanistiku. Član HKAD Domagoj. 1909. je godine pokrenuo list Krijes zajedno s Velimirom Deželićem ml. i Rudolfom Eckertom. Član Hrvatskog katoličkog seniorata od 1913. godine. Tijekom balkanskih ratova ratni izvjestitelj Riječkih novina.[1] Kelović je vodio nakladničku kuću Knjižara novine M. Kelović. 25. ožujka 1911. na glavnoj skupštini HKAD Domagoj izabran je za predsjednika.[2]
Djela[uredi | uredi kôd]
Pisao je prozu i pjesme koje je objavio u više časopisa i novina.[1] 1915. i 1916. (2. dio s podnaslovom Zarobljeni) u dva sveska izašao mu je roman U plamenu krvi : roman : iz austrijsko-ruskoga rata 1914./5. , objavljen u nakladi Novina.[3]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c Tihana Luetić: »Pa, mora i to biti!« – »sveučilištarka« i prva »domagojka« Božena Kralj, Croatica Christiana Periodica, sv.38 br.73 lipanj 2014., str. 140.
- ↑ Iz hrvatskih zemalja[neaktivna poveznica], Hrvatska rieč, Šibenik, str. 2, 8. travnja 1911., pristupljeno 13. travnja 2015.
- ↑ Katalog knjižnica grada Zagreba, U plamenu krvi : roman : iz austrijsko-ruskoga rata 1914./5., pristupljeno 13. travnja 2015.