Miloš Milojević

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Miloš Milojević (Crna Bara 16. listopada 1840. - 24. lipnja 1897. u Beogradu) bio je velikosrpski povjesničar, političar i književnik.

Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Beogradu 1862. godine. Nakon dipomiranja odlazi u Moskvu gdje radi tri godine u Zavodu za povijest i filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Moskvi.

Nakon povratka u Srbiju stupio je u službu na sudu, a kasnije je postao profesor i ravnatelj škole u Valjevu, Beogradu i Leskovcu.

Srpske (jugoslovenske) zemlje Miloša Milojevića - 1873 g.

Velikosrpska djela[uredi VE | uredi]

Milojevićeva zemljopisna karta u kombinaciji i interakciji s velikosrpskom ideologijom imala je značajan utjecaj na formiranje srpske (jugoslavenske) nacionalne svijesti u mnogim generacijama srpskih (jugoslavenskih) studenata tijekom više od jednog stoljeća.

Autor je dio sustavnog i postupnog pomicanja srpske historiografije pod utjecajem megalomanskih etnografskih i nerealnih percepcija stvarnog stanja u jugostočnoj Europi.

  • Odlomci istorije Srba i srpskih - jugoslavenskih - zemalja u Turskoj i Austriji, Beograd, 1872.
  • Pesme i običaji ukupnog naroda srpskog
  • Putopisi dela prave - Stare Srbije
  • Naši manastiri i kaluđerstvo
  • Dečanske hrisovulje

Miloš Milojević je u svojoj knjizi "Odlomci iz istorije Srba i srpskih-jugoslavenskih zemalja u Turskoj i Austriji" dao popis "srpskih careva". Milojević u Srbe ubraja i Gote, koje smatra Lužičkim Srbima, pa stoga svoj popis srpskih vladara započinje gotskim (tj. po njemu lužičko-srpskim vladarima) i od njih izvodi vladarske dinastije koje su vladale Srbima tog vremena.

U istoj knjizi je objavio svoju "istorijsko-etnografsku kartu" Balkanskog poluotoka, u kojoj je sve zemlje naseljene Južnim Slavenima smatrao srpskim zemljama. Hrvate je nazvao "Srbo-hrvatima", Slovence "Srbo-slovencima", Bugare "Srbo-bugarima", odnosno "Srbo-rašanima" itd.

Povezani članci[uredi VE | uredi]