Mladen Bašić (dirigent)
Ovo je članak o hrvatskom pijanistu i dirigentu. Za druge osobe istoga imena i prezimena pogledajte Mladen Bašić.| Mladen Bašić | |
|---|---|
 | |
| Rođen/a | 1. kolovoza 1917. Zagreb, Hrvatska  |
| Umro/umrla | 21. studenoga 2012. Zagreb, Hrvatska |
| Žanr/ovi | ozbiljna glazba |
| Zanimanje | pijanist i dirigent |
| Instrument | glasovir |
| Djelatno razdoblje | 1940. – 1998. |
| Angažman | Opera HNK u Zagrebu Opera Landestheatera u Salzburgu Orkestar Mozarteum (Salzburg) Gran Teatre del Liceu u Barceloni Opera u Frankfurtu Opera HNK u Splitu Zagrebačka filharmonija GMD grada Mainza |
| Nagrade | |
Nagrada Tito Strozzi Nagrada Lovro pl. Matačić | |
Mladen Bašić (Zagreb, 1. kolovoza 1917. – Zagreb, 21. studenoga 2012.), hrvatski pijanist i dirigent.
Životopis[uredi | uredi kôd]
Mladen Bašić je studirao klavir, dirigiranje i kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Umjetničku karijeru započeo je 1940. kao korepetitor, a od 1945. i kao dirigent Opere HNK u Zagrebu. U razdoblju od 1955. do 1958. u tom je našem najpoznatijem nacionalnom kazalištu obnašao i dužnost ravnatelja Opere. Godine 1959. bio je imenovan direktorom Opere Landestheater-a u Salzburgu, gdje je godinu dana kasnije bio angažiran i kao šef-dirigent orkestra Mozarteum. Od 1962. do 1972. bio je stalni gost-dirigent znamenitoga Gran Teatre del Liceu u Barceloni. U sezoni 1967. i 1968. djelovao je kao prvi dirigent Opere u Frankfurtu, od 1968. do 1970. bio je direktor Splitskog ljeta i Opere HNK u Splitu. Od 1970. do 1978. bio je stalni dirigent i šef programa Zagrebačke filharmonije, ali i bliski suradnik Lovre von Matačića. Od 1978. pa sve do 1990. bio je Generalni glazbeni direktor grada Mainza, obnašajući dužnosti direktora Opere i šefa-dirigenta Filharmonijskog orkestra.
Mladen Bašić je, kao operni i koncertni dirigent, gostovao u mnogim europskim glazbenim prijestolnicama. Znalački je iščitavao skladateljske partiture i pomno pripremao sve svoje izvedbe te su upravo zbog toga njegove interpretacije uvijek plijenile stilskom dotjeranošću i sadržajnošću. U Splitu je 1970. godine ravnao praizvedbom svečanoga scenskog prikazanja Marulova pisan Borisa Papandopula, a bio je osobito zaslužan i za brojne praizvedbe djela drugih hrvatskih skladatelja. Hrvatskoj koncertnoj i opernoj publici prvi je predstavio i djela mnogih suvremenih svjetskih skladatelja: opere Peter Grimes i Nasilje nad Lukrecijom Benjamina Brittena, Španjolski sat Mauricea Ravela, Život razvratnika Igora Stravinskog, operu Vjenčanje u samostanu i balet Romeo i Julija Sergeja Prokofjeva te balete La Tragédie de Salomé Florenta Schmitta i Čudesni mandarin Béle Bartóka.
Bio je suprug poznate hrvatske glazbene pedagoginje i pijanistice Elly Bašić.[1][2] Posljednja dva desetljeća života proveo je na zagrebačkom Pantovčaku, uz drugu suprugu, balerinu i redateljicu Zlaticu Stepan Bašić, s kojom je bio nerazdvojan otkako su se 1949. u zagrebačkom HNK-u susreli na zajedničkoj produkciji baleta Romeo i Julija Sergeja Prokofjeva.[3]
Nagrade[uredi | uredi kôd]
- 1997. – nagrada Vladimir Nazor za životno djelo
- 1998. – nagrada Tito Strozzi za izvedbu opere Nasilje nad Lukrecijom Benjamina Brittena
- 2006. – nagrada Lovro pl. Matačić za životno djelo
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Ožegović, Nina. Relja Bašić - svjetski glumac sa zagrebačkim štihom. Nacional. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. srpnja 2012. Pristupljeno 23. srpnja 2013. (hrv.)
- ↑ Snješka Knežević, 2011, str. 106
- ↑ MATICA / Vijenac – Jana Haluza: »Maestro bez samodopadnosti«, pristupljeno 24. srpnja 2013.
Literatura[uredi | uredi kôd]
- Knežević, Snješka / Laslo, Aleksander: Židovski Zagreb, Zagreb: AGM, Židovska općina Zagreb, 2011. ISBN 978-953-174-393-8
- Kovačević, Krešimir: »BAŠIĆ, Mladen«, u: Kovačević, K. (ur.), Muzička enciklopedija, Zagreb: JLZ, 1971., sv. 1, str. 149.
- Požgaj, Višnja: »KARIJERA OSTVARENIH ŽELJA«, u: Šeput, L. & Jelača, M. (ur.), VIJENAC, Zagreb: Matica hrvatska, broj 312, 16. veljače 2006.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- MATICA / Vijenac: KARIJERA OSTVARENIH ŽELJA – razgovor s Višnjom Požgaj Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. lipnja 2007. (Wayback Machine)
- MATICA / Vijenac – Jana Haluza: »Maestro bez samodopadnosti«
- Klasika.hr – Marija Baribieri: »Promicatelj hrvatske opere« Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. ožujka 2016. (Wayback Machine)
- VEČERNJI LIST – Branimir Pofuk: »Tihi odlazak velikog dirigenta«
- Zagrebačka filharmonija
- Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika
- Salzburger Landestheater (njem.)
- Salzburgwiki: Mozarteum Orchester (njem.)
- Oper Frankfurt (njem.)
- Philharmonisches Staatsorchester Mainz (njem.)
| ||||||||||||||
| |||||