Mladen Havelka

Izvor: Wikipedija
Mladen Havelka

prof.dr.sc. Mladen Havelka
Rođenje 7. kolovoza 1947.
Zagreb, Hrvatska
Prebivalište Zagreb, Hrvatska
Polje psihologija, sociologija
Institucija Zdravstveno veleučilište
Alma mater Filozofski fakultet
Istaknute nagrade Nagrada Ramiro Bujas Hrvatskog psihološkog društva
Zlatni grb Hrvatskog psihološkog društva
Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića
Portal o životopisima

Prof.dr.sc. Mladen Havelka (Zagreb, 7. kolovoza 1947. - ), dekan Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu, dobitnik odlikovanja Reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića, osnivač i predsjednik Zajednice veleučilišta i visokih škola (današnje Vijeće veleučilišta i visokih škola), član Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu Republike Hrvatske, član Nacionalnog povjerenstva za praćenje Bolonjskog procesa Ministarstva znanosti, predsjednik dobrotvornog udruženja "Dobrobit", dobitnih brojnih priznanja i odlikovanja.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Opći podaci[uredi | uredi kôd]

Rođen 7. kolovoza 1947. godine u Zagrebu gdje je završio Klasičnu gimnaziju, te diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na studijima psihologije i sociologije. Godine 1981. obranio magistarski rad pod naslovom Sadržajni aspekti komunikacije kao faktor formiranja odnosa između liječnika i pacijenata na Filozofskom fakultetu u Zagrebu iz područja humanističkih znanosti - uže znanstveno područje psihologija. Dvije godine kasnije, 1983. brani doktorsku disertaciju pod naslovom Sociopsihološki i biološki korelati starosti i starenja gradske populacije na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Stalna zaposlenja[uredi | uredi kôd]

Od diplomiranja radi u zdravstvu i zdravstvenom obrazovanju kao suradnik na javnozdravstvenim programima u Državnom zavodu za javno zdravstvo, Zavodu za javno zdravstvo grada Zagreba, Školi narodnog zdravlja « Andrija Štampar», a zatim kao predavač na Višoj medicinskoj školi, docent na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje osniva Katedru za zdravstvenu psihologiju i danas kao profesor zdravstvene psihologije na Visokoj zdravstvenoj školi u Zagrebu.

U razdoblju od 1973. do 1975. radi kao stručni suradnik Odjela za sociometrijska istraživanja Zavoda za zaštitu zdravlja Republike Hrvatske, na međunarodnom znanstveno-istraživačkom projektu Orijentacija pacijentu u općoj medicini

Dekan Visoke zdravstvene škole u Zagrebu (danas Zdravstveno veleučilište), predsjednik Hrvatskog psihološkog društva u razdoblju od 2002. do 2004., predsjednik Zajednice visokih škola Hrvatske u razdoblju od 1999. do 2003. i član Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu Republike Hrvatske (1997.1999. i 2001.2003.).

Stručna usavršavanja u inozemstvu[uredi | uredi kôd]

Godine 1982. postaje stipendist Svjetske zdravstvene organizacije za stručno usavršavanje u području komunikacija u zdravstvu u Engleskoj, Škotskoj, Nizozemskoj, Danskoj i Švedskoj.

1983. godine osvaja stipendiju Međunarodne bolničke federadije i Zaklade Kellog, za stručno usavršavanje na području organizacije zdravstvene i socijalne skrbi za starije ljude u Švicarskoj (Ženeva).

Godinu nakon, 1984. ponovno postaje stipendist Svjetske zdravstvene organizacije, no ovog puta za stručno usavršavanje u području gerontologije u Engleskoj i Škotskoj.

1993. godine osvaja stipendiju Agencije za međunarodni razvoj Sjedinjenih Američkih Država (USAID) za stručno usavršavanje u području organizacije i metoda pružanja psihosocijalne podrške i pomoći žrtvama nasilja (Minneapolis, Boston, Washington).

Sudjelovanje u nastavi[uredi | uredi kôd]

  • 1976. - izabran u nastavno zvanje predavača
  • 1976. – 2009. - voditelj kolegija "Psihologija odgoja i obrazovanja" na Defektološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
  • 1984. - izabran u znanstveno – nastavno zvanje docenta
  • 1984. – 1998. - voditelj poslijediplomskih tečajeva "Social Gerontology in International and Cross-Cultural Perspectives" na Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku
  • 1986. – 1988. - voditelj kolegija Psihologija starenja na poslijediplomskom studiju iz "Gerontologije" Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
  • 1987. – 1996. - voditelj izbornih kolegija Psihologija boli i Ličnost, zdravlje i bolest za studente medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
  • 1996. - izabran u nastavno zvanje profesora visoke škole
  • 1999. – 2000. - voditelj izbornog kolegija Psihologija boli za studente Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
  • 1999. – 2000. - izvođenje dijela nastave iz predmeta "Zdravstvena psihologija" na poslijediplomskom studiju iz psihologije na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
  • 2000. – 2009. - voditelj izbornog kolegija Zdravstvena psihologija na studiju psihologije Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu
  • 2003. - izabran u trajno zvanje profesora visoke škole
  • 2003. – 2009. - suvoditelj kolegija Odabrana poglavlja psihoterapijskih tehnika i metoda na poslijediplomskom studiju Psihoterapija Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
  • 1976. – 2005. - mentor većeg broja diplomskih radova studenata stručnih studija Visoke zdravstvene škole i Zdravstvenog veleučilišta, mentor jednog doktorskog rada na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dva magistarska rada na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, tri magistarska rada i jednog specijalističkog rada na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
  • 2006. - izabran u znanstveno – nastavno zvanje izvanrednog profesora

Sudjelovanje u znanstvenoj djelatnosti[uredi | uredi kôd]

  • 1973. – 1974. - stručni suradnik na znanstveno-istraživačkom projektu Svjetske zdravstvene organizacije i Zavoda za zaštitu zdravlja Hrvatske "Korištenje zdravstvene zaštite"
  • 1974. – 1976. - stručni suradnik na znanstveno-istraživačkom projektu Vlade SAD-a i Zavoda za zaštitu zdravlja Hrvatske "Usmjerenost pacijentu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti"
  • 1979. – 1984. - zamjenik voditelja znanstveno-istraživačkog projekta Svjetske zdravstvene organizacije i Zavoda za zaštitu zdravlja grada Zagreba "Stari ljudi u jedanaest zemalja Europe"
  • 1984. - izabran u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika
  • 1985. – 1990. - voditelj znanstveno-istraživačkog projekta Ministarstva znanosti i obrazovanja "Ocjenjivanje psihičkog i tjelesnog zdravlja osoba u procesu starenja"
  • 1991. – 1995. - voditelj znanstveno-istraživačkog projekta Ministarstva znanosti i obrazovanja "Socijalna podrška i diferencijalni mortalitet starijih osoba u gradskoj sredini"
  • 1996. – 2000. - voditelj znanstveno-istraživačkog projekta Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva rada i socijalne skrbi “Razvoj cjelovitih modela izvan institucionalne zaštite starijih ljudi"
  • 2001. – 2005. - voditelj znanstveno-istraživačkog projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta "Zdravstvena, psihosocijalna i regionalna obilježja starije populacije"
  • 2005. - izabran u znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika

Dužnosti u sustavu visokog obrazovanja[uredi | uredi kôd]

Stručno-humanitarna djelatnost[uredi | uredi kôd]

Humanitarnim radom počinje se baviti s početkom ratnih zbivanja u Hrvatskoj. Bio je član sanitetskog stožera Ministarstva zdravstva; član ratnog stožera Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; osnivač i savjetnik Odjela za psihosocijalnu prilagodbu Ureda za prognanike i izbjeglice Vlade Republike Hrvatske; voditelji nekoliko psihosocijalnih programa Odjela za psihosocijalnu prilagodbu i UNICEF-a usmjerenih pomoći majkama i djeci stradalim u ratu; osnivač i prvi predsjednik udruženja «Dobrobit»; urednik i autor brojnih priručnika i članaka o psihosocijalnoj pomoći stradalnicima rata; voditelj 40–tak humanitarnih programa udruženja «Dobrobit»; potpredsjednik Sabora Humanitarne mreže Hrvatske, stručni suradnik i voditelj obrazovnog programa HRT-a za područje skrbi o stradalnicima rata, starijim ljudima i hrvatskim braniteljima; voditelj znanstveno-istraživačkih projekata Ministarstva rada i socijalne skrbi i Ministarstva znanosti i tehnologije vezanih uz problematiku skrbi za starije ljude, voditelj humanitarnih programa udruženja Sv. Lazara Jeruzalemskog i dr.

  • 1991. – 1992. - organizator i voditelj tečajeva iz traumatske psihologije za pomagače uključene u skrb prognanika, izbjeglica i žrtava rata na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
  • 1991. – 1993. - savjetnik Odjela za psihosocijalnu prilagodbu i obrazovanje Ureda za prognanike i izbjeglice Vlade Republike Hrvatske
  • 1992. – 1993. - voditelj psihosocijalnih programa UNICEF-a za pomoć majkama i djeci stradalima u ratu
  • 1993. – 1999. - predsjednik dobrotvornog udruženja "Dobrobit"
  • 1993. – 2005. - član i časnik Viteškog bolničkog i vojničkog Reda Svetog Lazara Jeruzalemskog
  • 1994. – 1996. - predsjednik Upravnog odbora Humanitarne mreže Hrvatske
  • 2002. – 2003. - član Savjeta za razvoj civilnog društva Vlade Republike Hrvatske
  • 2001. – 2003. - predsjednik Savjeta za socijalnu politiku Ureda za rad, zdravstvo i socijalnu skrb Poglavarstva grada Zagreba

Strukovna djelatnost na razvoju psihološke struke[uredi | uredi kôd]

  • 1996. – 1999. - član Upravnog odbora Hrvatskog psihološkog društva
  • 2002. – 2004. - predsjednik Hrvatskog psihološkog društva
  • 2003. – 2004. - član Upravnog odbora Hrvatske psihološke komore

Javno-obrazovna djelatnost u medijima[uredi | uredi kôd]

  • 1983. – 2002. - stručni suradnik i voditelj televizijskih emisija Obrazovnog programa HRT-a u emisijama za starije ljude i hrvatske branitelje (I godine ove, Sa svrhom i razlogom i dr.)
  • 2001. – 2006. - Vanjski suradnik dnevno-političkog lista Vjesnik u rubrici „Stajališta“

Priznanja i odlikovanja[uredi | uredi kôd]

  • 1993. - Nagrada Ramiro Bujas Hrvatskog psihološkog društva, za posebno vrijedan doprinos u promicanju psihologije i pružanju psihološke pomoći stradalnicima rata
  • 2005. - Zlatni grb Hrvatskog psihološkog društva za osobito vrijedan doprinos razvitku i radu Hrvatskog psihološkog društva
  • 2008. - Odlikovanje Predsjednika Republike Hrvatske Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za osobiti doprinos znanosti i visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj kao i za provedbu Bolonjskog procesa
  • 2009. - Nagrada Biga Friganović Hrvatske psihološke komore za zasluge u donošenju Zakona o psihološkoj djelatnosti i osnivanju Hrvatske psihološke komore

Značajniji priručnici, udžbenici, knjige[uredi | uredi kôd]

  1. Havelka, M. (1979): Odabrana poglavlja iz opće i medicinske psihologije, Viša medicinska škola, Zagreb.
  2. Havelka, M. (1982): Zdravstvena psihologija. Viša medicinska škola - Liber, Zagreb.
  3. Defilipis, B. i Havelka, M. (1983): Stari ljudi - Epidemiološka studija zdravstvenih, socijalnih i psiholoških obilježja starih ljudi u Zagrebu, Stvarnost, Zagreb.
  4. Havelka, M. (1988): Zdravstvena psihologija, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
  5. Havelka, M., Despot Lučanin, J. (1990) Psihologija starenja, u Duraković, Z. (ur.) Medicina starije dobi, Naprijed, Zagreb.
  6. Havelka, M. i Despot - Lučanin, J. (1991) Psihologija boli, Priručnik za studente medicine, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
  7. Havelka, M. (1994): Zdravstvena psihologija, Priručnik za srednje zdravstvene škole, Školska knjiga, Zagreb.
  8. Havelka ,M. (1995): Tjelesne bolesti i duševna stanja, u Keros, P.(ur.) Veliki zdravstveni savjetnik, Novi Liber, Zagreb.
  9. Havelka, M.(1995): Komunikacija s teškim bolesnikom i njegovom obitelji, u Jušić,A.(ur.) Hospicij i palijativna skrb, Školska knjiga, Zagreb.
  10. Havelka, M. (1995): Duševna uzbuđenja i tjelesne bolesti u Keros, P. (ur.) Veliki zdravstveni savjetnik, Novi Liber, Zagreb.
  11. Havelka, M., Despot-Lučanin, J., Lučanin, D. (1995): Psychological reaction to war stressors among elderly displaced persons in Croatia, Croatian Medical Journal, 36.
  12. Havelka, M., Krizmanić, M.) (ur.)(1995): Psihološka i duhovna pomoć pomagačima, Dobrobit, Zagreb.
  13. Havelka, M. (ur.) (1998): Zdravstvena psihologija, Naklada "Slap", Jastrebarsko, I izdanje.
  14. Havelka, M. (ur.) (1998): Povratak u Hrvatsko Podunavlje - Vodič za povratnike, Udruženje "Dobrobit" i Hrvatski Caritas, Zagreb
  15. Havelka, M. (2000): Psihologija boli, poglavlje u knjizi "Vojna psihologija", knjiga 1. Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Zagreb.
  16. Havelka, M (2002): Profesionalni status psihologa u Hrvatskoj i obrazovanje psihologa, Suvremena psihologija 5 (2002) 2, str. 373 - 380.
  17. Havelka, M. i Lj. Ševo (2002): Zdravstvena psihologija – Priručnik za nastavnike, Školska knjiga, Zagreb.
  18. Havelka, M. ( 2003): Visoko obrazovanje u Hrvatskoj i europskim zemljama - Prilog usklađivanju visokog obrazovanja u Hrvatskoj s europskim visokim obrazovanjem, Biblioteka "Zbornici" Knjiga 10., Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar", Zagreb.
  19. Mladen Havelka (2003): Skrb za starije ljude u Hrvatskoj - potreba uvođenja novih modela, Društvena istraživanja, Zagreb, godina 12. br. 1-2 (63-64) str. 225-245. godina 12. br.
  20. Mladen Havelka, Pačić - Turk, Lj. i Sever, T. (2004): Zdravstvena psihologija u Hrvatskoj - dvadesetak godina poslije, Društvena istraživanja, Zagreb, God. 13., br. 3 (71), 465 - 486.