Mnemozina

Mnemozina (grč. Mνημοσύνη, Mnêmosúnê) u grčkoj mitologiji božica je pamćenja i majka Muza; personifikacija pamćenja u grčkoj mitologiji. Pripada Titanidama, Uranova je i Gejina kći. Ujedno je i rijeka u Hadu.
Etimologija[uredi | uredi kôd]
Mnemozinino grčko ime Mνημοσύνη izvedeno je od riječi Μνήμη, mnếmê = "sjećanje".
Mitologija[uredi | uredi kôd]
- Zeus je spavao s Mnemozinom devet uzasopnih noći i tako stvorio devet Muza: Euterpu, Kaliopu, Klio, Erato, Melpomenu, Polihimniju, Terpsihoru, Taliju i Uraniju.
- U Hadu je postojala rijeka Mnemozina koja je bila pandan Leti. Mrtve su duše pile iz Lete da se ne bi sjećale svojih prošlih života nakon reinkarnacije. Tko je pio iz Mnemozine, sjećao bi se svega i sve bi znao.
Literatura[uredi | uredi kôd]
- Graves, Robert: Grčki mitovi, CID, Zagreb, 2003.
- Günther Zuntz: Persephone, Cambridge, 1971.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
|
|