Množina tvari

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Množina tvari je omjer brojnosti jedinki tvari (N) i Avogadrove konstante (NA). [1] Pod jedinke podrazumijevamo atome, ione, molekule.

Množina tvari pokazuje koliko jedinki sadrži neki uzorak (sustav) izraženo u molima. [2]

Množina tvari označava se s n, a njezina je mjerna jedinica mol.

1 mol je množina tvari koja sadrži isto toliko jedinki (čestica) koliko ima atoma u 12 g (0,012 kg) ugljikovog izotopa 12C, odnosno 1 mol je množina tvari koja sadži Avogadrov broj jedinki ili 6,022•1023 jedinki.

Mol je jedna od sedam osnovnim mjernih jedinica u znanosti. Uvedena je posljednja.

Istoznačnica za množinu tvari je količina tvari (engl.: amount of substance, quantity of matter). U udžbenicima kemije uvriježila se množina tvari

Množinu računamo:


Pri čemu je:

Oznaka Značenje Iznos i mjerna jedinica
n množina tvari mol
m masa tvari g
M molna masa tvari (Ar ili Mr) gmol-1
N brojnost tvari (nema mjerne jedinice)
NA Avogadrova konstanta 6,022•1023 mol-1
V0 volumen tvari pri standardnim uvjetima (0 °C, 101325 Pa) dm3
Vm molarni volumen tvari 22,4 dm3 mol-1

Napomena: ? označava vrijednost koja ovisi o zadatku.

Primjeri izračunavanja množine tvari[uredi VE | uredi]

Pr. 1[uredi VE | uredi]

Izračunajte množinu tvari klora u 200 g.

Pr. 2[uredi VE | uredi]

Izračunaj množinu iona natrija u 0,5 g kuhinjske soli.

Pr. 3[uredi VE | uredi]

U uzorku kromova(III) klorida mase 0,08 g izračunaj množinu kloridnih iona.

Vidi[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

  1. Primjeri 2 i 3 djelomično su preuzeti: A. Petreski, B. Sever, "Zbirka riješenih primjera i zadataka iz opće kemije", PROFIL international, 4. izdanje, Zagreb, 1997.
  2. Habuš, Tomašić, Liber: "Opća kemija 1 : Udžbenik kemije za prvi razred gimnazije", 1. izd., Profil, Zagreb, 2014., ISBN 978-953-12-1434-6, str. 136-138.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

  1. [1]IHJJ-Struna:Množina
  2. [2]Hrvatska enciklopedija:Količina tvari