Moldavija (pokrajina)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je članak o povijesnoj rumunjskoj regiji i kneževini. Za današnju europsku državu pogledajte Moldavija.
Kneževina Moldavija za vrijeme Stjepana III. Moldavskog
Položaj Kneževine Moldavije i susjednih regija, 16./17. st.

Moldavija (moldavski jezik: Moldova, stariji naziv: Moldavska) je povijesno slavensko-romanska regija, nakon 14. stoljeća formirana kao romanizirana Kneževina sa sve većom rumunjskom populacijom. U 8. i 9. stoljeću, na još neimenovanom prostoru Moldavije koji obuhvaća prostor između Karpatske planine i južnog dijela rijeke Dnister, živjela su dva slavenska plemena: Tiverci na širem prostoru regije, i Bijeli Hrvati na krajnjem sjeverozapadu. Ova dva plemena iz istih krajeva bit će potisnuta prema ukrajinskim, rumunjskim i drugim prostorima provalom euroazijskih naroda nakon 9., 10. i 11. stoljeća. Nakon navale Mongola i pada Kijevske Rusi u 13. stoljeću, taj je prostor u većini naseljen rumunjskim stanovništvom koje će u sljedećem razdoblju formirati »Kneževinu Moldaviju«.

Povijest i migracije stanovnika[uredi VE | uredi]

Sudeći prema jeziku i uvjerenju, stanovnici Moldavije danas su najsličniji Rumunjima, ali povijesno gledajući taj su prostor naseljavali brojni slavenski stanovnici pa su današnji stanovnici kulturološki i fizionomijski dosta slični Istočnim Slavenima, posebno Ukrajincima, koji su jednim dijelom za vrijeme turske okupacije na tom prostoru asimilirani u romansku zajednicu. Romaniziranu regiju Moldaviju iz istih povijesno-političkih razloga dugo je prisvajalo Rusko Carstvo, a zatim i Sovjetski Savez. Radi brojne slavenske populacije na prostoru Moldavije stoljećima su protiv Turaka ratovali Ukrajinski kozaci i poljska vojska, u 18. stoljeću i vojska Ruskog Carstva.

Između dva svjetska rata, kad je Rumunjska teritorijalno bila najveća te teritorijalno uključivala i regiju Moldaviju te Besarabiju (naziv prostora koji danas zauzima Republika Moldavija i manjim dijelom Ukrajina), tadašnji je SSSR osnovao na malom području Besarabije Sovjetsku Moldaviju iako su tu Moldavci činili manjinu. Nakon drugog svjetskog rata SSSR je okupirao susjedne dijelove tadašnje Rumunjske s ukrajinskom populacijom te proglasio državu Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika odnosno Moldavija. U Republici Moldaviji danas postoji jaka frakcija za ujedinjenje s Rumunjskom, ali tome se protive brojna ukrajinska i ruska manjina kao i vladajući komunisti. Danas je posebno problematično pitanje Pridnjistrovlja.

Zemljopisne karakteristike[uredi VE | uredi]

S površinom nešto manjom od 40 000 kvadratnih km i s preko 15 % stanovništva Rumunjske, Moldavija je rumunjskim dijelom druga najvažnija regija u Rumunjskoj. Veliko bogatstvo Moldavije su šume (čine oko 20 % svih šuma u zemlji), rudnici mangana i bakra, ležišta nafte i soli te plodna zemlja (nanosi lesa i črnozjom). Moldavija nije industrijski razvijena: od industrije tu se nalazi ili se nalazila drvna industrija, industrija papira te brodogradnja. Poljoprivreda je najvažnija grana. Razvijeno je i ratarstvo i stočarstvo.

U reljefu Moldavije prevladavaju nizinska i nizinsko-brdska područja. Velikih i visokih planina nema. Klima ima izražene amplitude. U siječnju je prosječna temperatura od – 3 do –5°C. Srpanjske teperature kreću se od svježih 17 do toplih 23°C. Padalina je malo, uglavnom oko 500 mm, a u nekim područjima i manje.

Najveći i najznačajniji gradovi su: Iași, Galați i Bacău. Od ostalih gradova značajni su: Suceava, Botoșani, Piatra Neamţ, Birlad, Oneuti, Tecuci i dr.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]