Morfologija kajkavskog narječja

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovaj je članak dio niza o
kajkavskom narječju hrvatskoga jezika

Osobine

Kajkavski dijalekti:

Sjeverozapadni dijalekti:

Jugozapadni dijalekti:

Istočni dijalekti:

Rubni dijalekti:

Kajkavski književni jezik

Morfološke jezične posebnosti kajkavskoga narječja hrvatskoga jezika možemo podjeliti na posebnosti vezane za pojedine deklinacijske obrasce: ČŠ (za neživo): N jd. muškoga roda = A jd. muškoga roda (za živo): A jd. muškoga roda = G jd. muškoga roda BITNO! K (za živo i neživo): A jd. muškoga roda = G jd. muškoga roda (npr. pojti za muž)

Ostale morfološke posebnosti[uredi VE | uredi]

  • generalno gubljenje vokativa;
  • nema aorista ni imperfekta;
  • uz brojeve od 2 do 4 koriste oblike za množinu: dva stoli, tri stoli;

sinkretizam u D, L i I mn.

Tvorba komparativa[uredi VE | uredi]

  • pitanje elementa /š/ u tvorbi komparativa;
  • u kajkavskom narječju svaki komparativ ima u sebi /š/: dalši, dugši, širši;

Može se pojaviti i oblik s /-ejši/ (/-eši/): bogatejši/bogateši, debelejši/debeleši;

Tvorba futura[uredi VE | uredi]

  • futur 1. se u ishodišnom jeziku tvorio od infinitiva kojemu se dodavao prezent jednoga od pomoćnih glagola (byti, hotĕti, načęty, imĕti): npr. imamƒ hvaliti;
  • futur 2. se tvorio od participa kojemu se dodavao trenutni prezent pomoćnoga glagola byti: npr. bǫdǫ hvalilƒ;
  • u kajkavskom narječju futur 1. i 2. iskazuju se jednim složenim oblikom po paradigmi futura 2. (buju, bodo, bojo došli) ili prostim oblikom (zutra dojdeju/dojdo);

N jd. srednjega roda

  • sve imenice srednjega roda u kajkavskom narječju imaju dočetak /e/: čele, rebre, sele;

(pojava se širi i na pridjeve: male sele te na priloge: pomale, potihe)

Razlikovanje infinitiva i supina[uredi VE | uredi]

  • u ishodišnom jeziku razlikovanje infinitiva i supina;
  • morfološko i funkcionalno razlikovanje:
  • morfološko: infinitiv: nastavak -ti; supin: nastavak -tƒ;

funkcionalno: supin se dodavao samo glagolima sa semantikom kretanja;

  • danas u štokavskom i čakavskom narječju supin se prestao upotrebljavati (infinitiv ostaje bez opozicije);
  • česte apokope;
  • u kajkavskom narječju sačuvana je razlika između infinitiva i supina (morfološka i funkcionalna):

nemrem spati // dem spat

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

  • [1] Morfološke posebnosti kajkavskoga narječja hrvatskoga jezika.


P linguistics.svg Nedovršeni članak Morfologija kajkavskog narječja koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.