Trpovi
| Trpovi | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Echinodermata |
| Potkoljeno: | Echinozoa |
| Razred: | Holothuroidea |
| Baze podataka | |
Morski krastavci ili trpovi (lat. Holothuroidea) su razred unutar koljena bodljikaša.[1] Obuhvaćaju oko 500 vrsta. Imaju izduženo kobasičasto tijelo dugo 1–20 cm, s vapnenačkim pločicama različitih oblika i cjevastim nožicama koje su poredane u nizove ili razasute po tijelu. Neke vrste su razdvojenih spolova, a neke su hermafroditi. Razmnožavaju se spolno ili nespolno. Neke vrste plivaju kao meduze, dok su druge vrste pričvršćene za podlogu.
Rasprostranjenost[uredi | uredi kôd]
Trpovi žive u većini mora i oceana. Mogu se naći u tropskim predjelima i u polarnim krajevima. Isključivo žive u vodi dubine do 100 metara.
Pokrov i disanje[uredi | uredi kôd]
Stijenku tijela čini epiderma ispod koje je debeli sloj derme u koju su umetnute osikule (vapnenačke pločice) mikroskopske veličine i različitih oblika. Ispod derme nalazi se sloj kružnih i uzdužnih mišića čijim naizmjeničnim stezanjem dolazi do pokretanja trpova: zakapanja, puzanja, penjanja po podlozi i plivanja. Postoji i celomska tekućina koja ima ulogu hidroskeleta. Izmjena plinova zbiva se uglavnom preko vodenih pluća. Vodenim plućima protječe voda, a u nekih vrsta nađene su čak i ribe koje obitavaju u tim plućima. Izmjena plinova zbiva se i preko prionjivih nožica.[1]
Živčani sustav[uredi | uredi kôd]
Nemaju mozak, ali imaju razvijeni vodožilni sustav po cijelom tijelu. On počinje pločicom koja se otvara u celomsku tekućinu, a ostali dijelovi odgovaraju građi vodožilnog sustava ostalih bodljikaša.[1]
Prehrana[uredi | uredi kôd]
Hrane se planktonom i organskim tvarima na dnu mora. Radi toga su dobili popularan naziv "morski usisavač". Probavilo započinje ustima na koje se nastavlja mišićavo ždrijelo, kratak jednjak i želudac te jako dugačko i višestruko savijeno crijevo. Crijevo se otvara u nečisnicu. Hranu prikupljaju usnim ticalima.
Razmnožavanje[uredi | uredi kôd]
Trpovi su uglavnom odvojena spola. Imaju jednu razgranatu spolnu žlijezdu koja se otvara ispod usnih ticala. Njihovi spermiji su bijele boje, a jajne stanice žute boje. Oplodnja je vanjska. Tijekom planktonskog života ličinke događa se preobrazba i na dno mora spušta se mladi trp.[1]
Zanimljivosti[uredi | uredi kôd]
Kad su u opasnosti, trpovi kroz usta izbace utrobu. Ljudi se prepadnu te ih bace natrag u more. Utroba im se obnavlja.[2] Taj se proces naziva evisceracija. Naime, u mnogih trpova u uvjetima stresa dolazi do raskidanja prednjeg i stražnjeg dijela tijela kroz koje izbacuju cijelo probavilo. Pritom dolazi i do kidanja vezivnog tkiva koje probavilo povezuje sa stijenkom tijela. Izbačeno se probavilo regenerira, a smatra se da do evisceracije može doći i spontano radi izbacivanja nakupljenih otpadnih tvari.[1]
Redovi[uredi | uredi kôd]
- Apodida
- Apodida incertae sedis
- Chiridotidae Östergren, 1898
- Myriotrochidae Théel, 1877
- Synaptidae Burmeister, 1837
- Aspidochirotida
- Holothuriidae Burmeister, 1837
- Mesothuriidae Smirnov, 2012
- Stichopodidae Haeckel, 1896
- Synallactidae Ludwig, 1894
- Dendrochirotida
- Cucumariidae Ludwig, 1894
- Cucumellidae Thandar & Arumugam, 2011
- Dendrochirotida incertae sedis
- Heterothyonidae Pawson, 1970
- Paracucumidae Pawson & Fell, 1965
- Phyllophoridae Östergren, 1907
- Placothuriidae Pawson & Fell, 1965
- Psolidae Burmeister, 1837
- Rhopalodinidae Théel, 1886
- Sclerodactylidae Panning, 1949
- Vaneyellidae Pawson & Fell, 1965
- Ypsilothuriidae Heding, 1942
- Elasipodida
- Deimatidae Théel, 1882
- Elpidiidae Théel, 1882
- Laetmogonidae Ekman, 1926
- Pelagothuriidae Ludwig, 1893
- Psychropotidae Théel, 1882
- Holothuroidea incertae sedis
- Molpadida
- Caudinidae Heding, 1931
- Eupyrgidae Semper, 1867
- Gephyrothuriidae Koehler & Vaney, 1905
- Molpadiidae Müller, 1850
