Mustafa Busuladžić

Izvor: Wikipedija
Mustafa ef. Busuladžić
Mustafa Busuladžić.jpg
Rođenje 1914., Trebinje
Smrt 1945., Sarajevo
Etnicitet Bošnjak
Portal o životopisima

Mustafa ef. Busuladžić (1. travnja 1914.29. lipnja 1945.), bošnjački književnik i nacistički ideolog. Bio je nositelj ideje nacionalističkog i panislamskog pokreta Mladi Muslimani,[1][2][3][4][5][6][7] antikomunist i antisemit.[8][9][10] Podržavao je stavove nacističke propagande i progona Židova u Sarajevu od ustaša. Svojim pisanim djelima i esejima u novinama je podržavao Ustaški pokret.[9]

Životopis[uredi | uredi kôd]

Mustafa Busuladžić rođen je 1914. godine u Gorici kod Trebinja, od oca Smaila i majke Emine.[11] Mekteb i osnovnu školu pohađao je u rodnom mjestu nakon čega odlazi u Travnik gdje se upisuje u Elči Ibrahim-pašinu medresu. Poslije jedne ili dvije godine provedene u travničkoj medresi, prebacuje se na daljnje školovanje u Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu gdje je i maturirao 1936. godine. Kao učenik medrese objavljivao je svoje tekstove u Islamskom glasu, Novom Beharu, Obzoru, Svijesti, El-Hidaji, Glasniku VIS-a, Našoj domovini i drugim publikacijama.

Nakon završene medrese upisao se na Višu islamsku šerijatsku školu u Sarajevu gdje je diplomirao 1941. godine. Iza toga proveo je dvije godine u Rimu na poslijediplomskom studiju iz orijentalistike. Tada je bio suradnik italijanskih časopisa Mondo Arabo i Oriente Moderno. U Rimu je radio kao prevoditelj vijesti i spiker na radiostanici.[9] Bio je zaposlen u Sarajevu kao profesor u Šerijatskoj gimnaziji, a honorarno je radio u Ženskoj medresi, Realnoj gimnaziji i Srednjoj tehničkoj školi. Pokraj prosvjetnog i pedagoškog rada mnogo je pisao i prevodio.

U vrijeme kada su Mladi muslimani djelovali kao podružnica El-Hidaje, organizacije islamskog svećenstva Nezavisne države Hrvatske Mustafa Busuladžić je u Sarajevu bio njihov službeni predsjednik (poslije Kasima ef. Dobrače, a na prijedlog Mehmeda Handžića). Mustafa Busuladžić je bio jedan od bošnjačkih pisaca u Bosni i Hercegovini, a iz njegovog opusa izdvaja se brošura Muslimani u Sovjetskoj Rusiji u kojoj je opisao teško stanje muslimana u Ruskom carstvu koje se još više pogoršalo nakon dolaska boljševika na vlast.

Mustafa Busuladžić sa svojim ocem Smailom Busuladžićem

Nakon oslobođenja Sarajeva i dolaskom komunista na vlast, uhićen je polovicom travnja 1945. godine, a suđeno mu je pred vojnim sudom 22-23. svibnja u tadašnjoj Osman-pašinoj kasarni. Optužen je kao suradnik okupatora, zbog suradnje s jerusalemskim muftijom i članom SS-a al-Husseinija, te zato što je bio nastavnik u školi imama SS divizije. Kao dokazni materijal tužitelj je priložio antikomunističku brošuru "Muslimani u sovjetskoj Rusiji", presliku protusrpskog pisma Mehmeda Handžića koje je preveo i predao al-Husseiniju, presliku pisma koju je predao muftiji zbog zarobljenika zatvorenih u Zagrebu, članak Naša tolerancija objavljen u Osvitu, u kom ukazuje da su Židovi zajednički neprijatelji Arapa, muslimana i kršćana, te pozdravno pismo,[9] napisano 11. svibnja 1941. godine na svečanoj sjednici El-Hidaje upućeno poglavniku NDH Anti Paveliću, potpredsjedniku vlade Nezavisne države Hrvatske Osman-begu Kulenoviću, doglavniku i ministru za bogoštovlje i nastavu Mili Budaku i doglavniku Ademagi Mešiću,[12] te antisrpski govor koji je pročitan pred Carevom džamijom u Sarajevu.[9] Vojni ga je sud skupa s Atifom Hadžikadićem, tadašnjim gradonačelnikom osudio na smrt strijeljanjem. Strijeljanje je izvršeno noću u sarajevskom naselju Velešići iza željezničke stanice.[13] U trenutku strijeljanja imao je trideset jednu godinu. Iza njega su ostali žena i dvoje djece.

Danas jedna ulica u sarajevskom naselju Breka na Koševu nosi njegovo ime. Ulica je prije nosila ime narodnog heroja SFRJ Fuada Midžića.[12] Osnovnoj školi Dobroševići u općini Novi Grad Sarajevo 2016. godine promijenjeno je ime u Javna ustanova Osnovna škola "Mustafa Busuladžić", što je izazvalo negodovanje među zastupnicima Skupštine Novog Grada Sarajeva, Židovske zajednice u Bosni i Hercegovini i veleposlanstva Države Izrael, zbog Busuladžićevog podržavanja ustaškog pokreta, antisemitizma i veličanja nacionalsocijalizma za vrijeme Drugog svjetskog rata.[14] Godine 2018. Vlada Sarajevske županije je povukla odluku o imenovanju osnovne škole u Dobroševićima po Mustafi Busuladžiću.[15]

Djela[uredi | uredi kôd]

  • Muslimani u Evropi - izabrani spisi (Sarajevo, 1997.)
  • Muslimani u sovjetskoj Rusiji (Sarajevo, 1997.)

Citati[uredi | uredi kôd]

Wikicitati »Kod nas su se ljudi borili protiv Židova i njihovih špekulacija, protiv njihovih prevara i izrabljivanja. Njih je nestalo iz čaršije, ali je u čaršiji ostao židovski duh špekulacije, podvaljivanja, nabijanja cijena i lihvarenja u tolikoj mjeri da pokvarenost stanovitih trgovaca, bez obzira na vjeru, zasjenjuje rad nestalih Židova.[16]«
(Mustafa ef. Busuladžić)
Wikicitati »Islam je prirodni protivnik i komunizma i fašističko-rasističkih shvatanja. Da bi se uklonila svaka propaganda, dolazila ona slijeva ili sdesna, muslimani moraju prije svega da se orijentiraju isključivo prema islamu i jačaju svoje duhovne veze. Prvi islamski kongres koji bude zasjedao treba da se pozabavi pitanjem strane propagande u islamskim zemljama i iznađe metode komunističko-fašistički utjecaj među muslimanima, a naručito omladinom i radničkim staležom.[17]«
(Mustafa ef. Busuladžić)

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Može li škola nositi ime po Mustafi Busuladžiću: Najveći bošnjački intelektualac 20. vijeka. AKOS.ba. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. siječnja 2021. Pristupljeno 19. kolovoza 2017.
  2. Ambasadi SAD u BiH smeta antifašista Busuladžić, a prihvatljiv im je Draža Mihailović. SAFF.ba. Pristupljeno 19. kolovoza 2017.
  3. Mustafa Busuladžić: Naša tolerancija. SAFF.ba. Pristupljeno 19. kolovoza 2017.
  4. David Kamhi ugledni bosansko-sefardski intelektualac o Mustafi Busuladžiću. AKOS.ba. Pristupljeno 19. kolovoza 2017.
  5. Kako je i zašto osuđen Mustafa Busuladžić. AKOS.ba. Pristupljeno 19. kolovoza 2017.
  6. Mulaosmanović: Zaboravljanjem Spahe i Busuladžića Bošnjaci sami sebe ruše. klix.ba. Pristupljeno 19. kolovoza 2017.
  7. Mustafa Busuladžić - Alim koji je nadišao svoje vrijeme!. bosnjaci.net. Pristupljeno 19. kolovoza 2017.
  8. Na današnji dan, 29. 6. 1945. ubijen je Mustafa Busuladžić. mm.co.ba. Pristupljeno 18. kolovoza 2017.
  9. a b c d e Kako je i zašto osuđen Mustafa Busuladžić. STAV.ba. Pristupljeno 18. kolovoza 2017.
  10. Prije 70 godina u Sarajevu kod Željezničke stanice strijeljan Mustafa Busuladžić. nap.ba. Pristupljeno 18. kolovoza 2017.
  11. Mustafa Busuladžić. hanefijskimezheb.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. veljače 2019. Pristupljeno 18. kolovoza 2017.
  12. a b Amer Tikveša. 29. listopada 2013. Bošnjaci i fašizam. tacno.net. Pristupljeno 18. kolovoza 2017.
  13. Mustafa Busuladžić – najbrilijantniji bošnjački um XX stoljeća čija je ideja nadživjela komunistički sistem koji ga je likvidirao. bosnae.info. Pristupljeno 18. kolovoza 2017.
  14. Preimenovanja škola i ulica u Sarajevu: OŠ Dobroševići postala OŠ Mustafa Busuladžić. avaz.ba. Pristupljeno 20. kolovoza 2017.
  15. Jakob Finci zadovoljan zbog ukidanja OŠ "Mustafa Busuladžić", ali ostaju kolaboracionističke OŠ Selmanović, Kreševljaković, Mulabdić i Nametak. danas.rs. 5. kolovoza 2017. Pristupljeno 30. prosinca 2020.
  16. Argumenti oko Mustafe Busuladžića: Zašto ste uvrijedili nevine žrtve i pravednike koji su nam spašavali obraz?
  17. Mustafa Busuladžić: Islam je prirodni protivnik i komunizma i fašističko-rasističkih shvatanja

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]