Nacionalni arheološki muzej u Napulju
| Nacionalni arheološki muzej u Napulju | |
|---|---|
 | |
| Osnovan | 22. veljače 1816. |
| Smještaj | Piazza Museo, Napulj, Italija |
| Vrsta | Arheološki muzej |
| Broj posjetitelja | 452.038 (2016.)[1] |
| Ravnatelj | Paolo Giulierini |
| Pristup javnim prijevozom | Fermata Museo (Metropolitana linea 1) i Fermata Piazza Cavour (Metropolitana linea 2) |
| Službena stranica | museoarcheologiconapoli.it |
Nacionalni arheološki muzej u Napulju (talijanski: Museo Archeologico Nazionale di Napoli, MANN), bivši Kraljevski Burbonski muzej (Real Museo Borbonico) je muzej u talijanskom gradu Napulju koji se smatra za jedan od najvažnijih arheoloških muzeja na svijetu. U njemu se nalaze neka od najkvalitetnijih starogrčkih, starorimskih i renesansnih djela, od kojih je najvažnija kolekcija artefakata iz obližnjih Pompeja, Stabija, Herkulaneja i Oplontisa.
_-_n._4428_-_Bronzi_-_Museo_di_Napoli_-_Cornell_university_website.jpg)
Povijest[uredi | uredi kôd]
Smješten je na sjeverozapadnom dijelu nekadašnjeg zida koji je okruživao starogrčku koloniju Neapolis, u zgradi koja je izgrađena kao vojarna za konjicu Burbonskih kraljeva Napulja 1585. god. Od 1616. do 1777. godine u njoj je bilo smješteno Sveučilište u Napulju. Karlo III., španjolski kralj, dao je 1735. proširiti zgradu i pretvoriti ju u palaču koja je 1777. godine ponovno proširena i pretvorena u kraljevski muzej. Ujedinjenje Italije dovelo je do osnivanja Nacionalnog muzeja 1866. godine, prilikom čega je muzej proširen na današnjih 12.650 m² izložbenog prostora. Od 1958. godine slike iz muzeja su prenesene u Kraljevsku palaču Capodimontea i od tada postaje isključivo arheološki muzej.
Kolekcija[uredi | uredi kôd]
Kolekcija se uglavnom sastoji od donacija cijelih privatnih zbirki obitelji Farnese, Burbon, Borgia, Spinelli i dr.
Na ulazu u muzej iz podzemne postaje Neapolis može se slobodno pristupiti arheološkim nalazima iz šireg napuljskog područja.
U podrumu se nalaze egipatska zbirka i kolekcija epigrafa.
U prizemlju je izložena najslavnija kolekcija Farnese je s primjercima kao što su rezbareni dragulji, herkulanejski papirusi, te brojne starogrčke i rimske, mramorne i brončane skulpture kojima su pridružene i one iz drugih kolekcija:
Farneška tacna iz 2. st. pr. Kr. 
Afrodita iz Kalopirga, 2. st. pr. Kr. 
Farneški bik, 2. st. pr. Kr. 
Farneški Herkul, 3. st. 
Ubojice tiranina, Harmodije i Aristogiton 
Sjedeći Hermes iz Herkulaneja, 1. st. pr. Kr. 
Homerova bista
.jpg)
_-_5113_-_Napoli,_Museo_nazionale._Omero._il_miglior_busto_di_questo_poeta_(Ercolano).jpg)
Na polukatu muzeja, u galerijama i dvoranama širom zapadnog dvorišta, izloženi su pompejanski mozaici i freske.
Aleksandrov mozaik iz oko 100. pr. Kr. 
Riblji katalog, mozaik 
Patke i ribe, mozaik 
Čaplja i kobra, freska
Ahilej predaje Briseidu Agamemnonu, freska
U „tajnom kabinetu” (Gabinetto Segreto), na polukatu muzeja u dvoranama 62 i 65, izloženi su samo eksponati erotske i seksualne prirode.
U galerijama i dvoranama diljem istočnog dvorišta i Kartografske dvorane izloženi su pompejanske freske, keramika, staklo, srebro, slonovača, numizmatička zbirka i artefakti iz Izidinog hrama u Pompejima.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Podatci o posjetiteljima talijanskih muzeja 2016., beniculturali.it (PDF) (tal.) Pristupljeno 2. kolovoza 2017.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Službene stranice (engl.)
- Muzejski vodič grada Napulja Inačica izvorne stranice arhivirana 5. lipnja 2010. (engl.)
- Archeonapoli: il MANN Inačica izvorne stranice arhivirana 28. travnja 2007.
- Il museo nel sito del Ministero Inačica izvorne stranice arhivirana 16. svibnja 2006. (tal.)