Prijeđi na sadržaj

Nacionalni park Gunung Mulu

Nacionalni park Gunung Mulu
Taman Negara Mulu
Nacionalni park Gunung Mulu
Koordinate: 4°2′45″N 114°55′48″E / 4.04583°N 114.93000°E / 4.04583; 114.93000
Lokacija Okrug Miri, Sarawak
Država
Površina 528,64 km2
Najbliži grad Bandar Seri Begawan
Utemeljen 1974.
Službena stranica mulupark.com
Nacionalni park Gunung Mulu na zemljovidu Malezije
NP Gunung Mulu
NP Gunung Mulu
Nacionalni park Gunung Mulu na zemljovidu Malezije
Svjetska baštinaUNESCO
Nacionalni park Gunug Mulu
Država Malezija
Godina uvrštenja2000. (24. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjerilovii, viii, ix, x
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:1013

Nacionalni park planine Mulu (malajski jezik: Taman Negara Mulu), osnovan 1974. i nazvan je po planini Mulu (malajski: Gunung Mulu) u državi Sarawak (Malezija), na sjeveroistoku otoka Bornea.

Nacionalni park Gunung Mulu je najpoznatiji po jedinstvenim špiljama i krškim tvorevinama (295 km špiljskih mreža, stijene, litice i klanci) u planinskom krajoliku ekvatorijalne kišne tropske šume. 528,64 km² parka Gunung Mulu je upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji 2000. godine kao „najistraženije tropsko krško područje na svijetu u kojemu obitava oko 3.500 vrsta vaskularnih biljaka i milijuni primjeraka čiopa i šišmiša”.[1]

Ovo područje je bez trajnih naselja i bez putova, a nomadsko stanovništvo je zadržalo pravo na tradicionalni način lova u parku.

Odlike

[uredi | uredi kôd]

Nacionalni park Gunung Mulu najproučavanije je tropsko krško područje na svijetu. Ima 295 km istraženih špilja u kojima žive milijuni šišmiša i čiopa. Nalazi se na granici Sarawaka i Bruneja, 100 km južno od grada Bandar Seri Begawana, između izvorišta rijeka Tutoh i Mendalam, gdje je potonja pritoka rijeke Limbang. Zapadna strana parka je nizinsko područje (38% parka), a istočna strana su planinski lanci koji se sastoje od vapnenca i pješčenjaka. Reljefni oblici u parku sastoje se od strmih vrhova, strmih grebena i litica, strmih litica, klanaca, krških tornjeva, vrtača, špilja i terasa, termalnih izvora, poplavnih ravnica i slapova. Parkom dominiraju tri planine: planina Mulu (2376 m), planina Api (1750 m) i planina Benarat (1858 m).

Krš Mulua je nastao u razdobljima kasnog eocena i ranog miocena, prije oko 17-40 milijuna godina. Iznad vapnenačkih stijena nalaze se visoki južni vrhovi planine Mulu koji čine uglavnom pješčenjak i šejl, a nastali su prije oko 40-90 milijuna godina (kasna kreda i rani eocen).

Nacionalni park Gunung Mulu je postao slavan zbog velike znanstvene ekspedicije njezinih krških špilja koja je organiziralo Kraljevsko geografsko društvo, a u kojem je sudjelovalo više od 100 znanstvenika tijekom 15 mjeseci (1977. – 78.). Što je naposljetku dovelo do pokretanja akcije „Projekta špilja Mulua” (Mulu Cave Project)[2]

Ulaz u Jelensku špilju

Prostorija Sarawak “Špilje dobre sreće” (Gua Nasib Bagus), svojom veličinom od 600 x 415 x 80 metara (9.579.205 m³), je druga najveća poznata špiljska prostorija na svijetu, poslije “Prostorije Miao” u špiljskom sustavu Gebihe u Kini koja je izmjerena 2013. godine (10.780.000 m³). Zna se reći kako je dovoljno velika da u nju stane Boeing 747, a da ne dodiruje zidove špilje. Dugo se prostorija obližnje Jelenske špilje (Gua Rusa) smatrala za najveću na svijetu.

Ostale značajne špilje su Benarat, “Vjetrovita špilja" i “Bistrovodna špilja” (Gua Air Jernih) u kojoj s enalazi jedan od najvećih sustava podzemnih rijeka na svijetu, te se vjeruje kako je svojim volumenom od 30.347.540 m³ ona najveća na svijetu. Tu su i “krški vrhovi” planine Api koji se svojim oštricama uzdižu do 50 m iznad šumskih krošnji.

Bioraznolikost

[uredi | uredi kôd]
Šišmiši Chaerephon plicatus ispred špilje u predvečerje

Nacionalni park ima 17 vegatacijskih pojasa koji su uglavnom niska kišna šuma (40%) i planinska kišna šuma (20%). Šume se sastoje od oko 3.500 vrsta vaskularnih biljaka od kojih je veliki broj endemskih vrsta. Tu raste i najveći broj vrsta palmi na svijetu s 109 vrsta 20 različitih redova. U šumama obitava 80 vrsta sisavaca i 270 vrsta ptica (uljučujući 24 vrste koje su endemi na Borneu). U špiljama obitava 55 vrsta reptila, 76 vrsta vodozemaca, 48 vrsta riba i više od 20.000 beskralješaka. Zabilježeno je kako samo u Jelenskoj špilji obitava oko 3 milijuna primjeraka šišmiša Chaerephon plicata, te nekoliko milijuna špiljskih čiopa.

Galerija

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Chilling out in a tropical destination (engl.) članak časopisa Jakarta Post, 12. lipnja 2011.
  2. Mulu Cave Project, službena stranica (engl.) Preuzeto 12. listopada 2011.
  • Hans P. Hazebroek i Abang Kashim bin Abang Morshidi, National Parks of Sarawak, 2000., Perpustakaan Negara Malaysia, ISBN 983-812-032-4

Poveznice

[uredi | uredi kôd]

Najslavnije krške tvorevine na svijetu:

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Nacionalni park Gunung Mulu