Nacionalno svetište sv. Josipa
|
Nacionalno svetište sv. Josipa Crkve u Hrvata | |
|---|---|
 | |
 | |
| Lokacija | Karlovac |
| Država | |
| Koordinate | 45°29′43″N 15°31′53″E / 45.4954°N 15.5314°E |
| Arhitekt | Josipa Šponar Muth |
| Godine izgradnje | 1968. – 1974. |
| Godina završetka | 1974. |
| Religija | katoličanstvo |
| Patron | Sveti Josip |
| Arhitekt. stil | brutalizam |
| Materijal | beton |
  Nacionalno svetište sv. Josipa Crkve u Hrvata Nacionalno svetište sv. Josipa na zemljovidu Karlovačke županije | |
Nacionalno svetište sv. Josipa je hrvatsko katoličko svetište i bazilika posvećena sv. Josipu u Karlovcu. Hrvatski biskupi proglasili su ga Nacionalnim svetištem svetog Josipa Crkve u Hrvata 15. travnja 1987. godine. Nalazi se u Dubovcu, podno istoimenog starog grada iz 13. stoljeća.[1]
Hrvatski sabor na svom zasjedanju 9. i 10. lipnja 1687. godine proglasio je sv. Josipa zaštitnikom Hrvatskoga Kraljevstva odnosno Zaštitnikom Domovine i hrvatskog naroda.[2] Točnije, u saborskom protokolu od tih dana, na latinskom jeziku piše: „Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni branitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran.”[3]
Svijest o tome nije osobito zaživjela, ali su hrvatski biskupi na svom zasjedanju u Splitu 1972. godine rekli "da je odluka Hrvatskog sabora iz 1687. god. i sada na snazi, jer Sabor nije imao u vidu apstraktno hrvatsko kraljevstvo, nego hrvatski narod, koji nadživljuje sve peripetije oko svoga suvereniteta…". Tada je Hrvatska biskupska konferencija donijela odluku da se osobito mora štovati u Hrvatskoj.[3] To je proglašenje na prijedlog zagrebačkog biskupa Martina Borkovića bilo pravovaljano sa svjetovne i crkvene strane, i kasnije nije nikada osporeno.[4]
Gradnja crkve sv. Josipa započela je 1968. godine. Kamen temeljac blagoslovio je tadašnji pomoćni biskup Franjo Kuharić 14. srpnja 1968., a crkvu je posvetio 15. rujna 1974. godine nadbiskup Franjo Šeper.[2] Glavna projektantica bila je dipl. arh. Josipa Šponar Muth.[2][5] Na ulazu u svetište, na parkovnoj površini, nalazi se skulptura "Umornog putnika" – "Hodočasnika".[6]
Rektor Antun Sente obznanio je 21. siječnja 2026. kako je Dikasterij za bogoštovlje i disciplinu sakramenata prihvatio molbu nadbiskupa Dražena Kutleše o proglašenju svetišta manjom bazilikom.[7] Tih dana predstavljen je i službeni grb bazilike.[8]
Hodočasnici najviše dolaze 19. ožujka (svetkovina sv. Josipa) kad je glavno proštenje, kojemu prethodi devet srijeda priprave (Veliika devetnica sv. Josipu) i 1. svibnja (svetkovina sv. Josipa radnika). Proštenja završavaju u rujnu, kad se 15. rujna slavi Posvetilo crkve.[2] Svetište je gradio i vodio sve do 1999. godine župnik mons. Marijan Radanović, koji je izdavao i Glasnik sv. Josipa četiri puta godišnje.
Sveti Josip odlukom Gradskog poglavarstva Grada Karlovca 1990. postaje zaštitnikom grada Karlovca.[9]
Slika iz Nacionalnog svetišta sv. Josipa bila je motiv plakata i letaka za Tridesetodnevnicu za Hrvatsku i hrvatski narod 2017.[10]
U sklopu svetišta nastala je pobožnost „Vijenac Prečistog Srca Josipova”, koju čine molitveni vjenčići koji se sastoji od 31 molitelja, voditelja i duhovnika. Svaki član zadužen je, da određeni dan u mjesecu ima svoj molitveni dan na određene nakane, koji se sastoji od krunice, dolaska na svetu misu, pričesti, ispovijedi, a ako je moguće i od posta.[11] Do kolovoza 2022., nastalo je oko 75 molitvenih vjenčića u Hrvatskoj i nekoliko izvan nje. Nadalje, u sklopu svetišta djeluje i Bratovština svetog Josipa za pomoć umirućima.[12]
Svetište je između 2015. i 2019. posjetilo oko 210 000 hodočasnika.[13] Tijekom 2023., svetište je posjetilo 80 000 vjernika.[14]
Uoči proglašenja svetišta manjom bazilikom, krajem siječnja 2026. predstavljen je službeni grb koji je izradio Tomislav Hačko, svećenik Zagrebačke nadbiskupije.[8]
- ↑ glas-koncila.hr Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. siječnja 2013. (Wayback Machine) Preuzeto 7. prosinca 2012.
- 1 2 3 4 Nacionalno svetište sv. Josipa Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. svibnja 2014. (Wayback Machine), Karlovac
- 1 2 Radio Subotica Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. veljače 2014. (Wayback Machine) Hrvatska zajednica u Srbiji danas proslavlja blagdan Svetog Josipa, 19. ožujka 2009.
- ↑ O sv. Josipu zupa-sv.josip.hr Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. lipnja 2012. (Wayback Machine) Preuzeto 15. kolovoza 2011.
- ↑ 325. boljetnica proglašenja sv. Josipa zaštitnikom hrvatskog naroda bitno.net Preuzeto 7. prosinca 2012.
- ↑ karlovac-touristinfo.hr Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. studenoga 2024. (Wayback Machine) Preuzeto 7. prosinca 2012.
- ↑ Crkva Hrvatskog nacionalnog svetišta sv. Josipa postaje manja bazilika hkm.hr, Hrvatska katolička mreža, objavljeno 22. siječnja 2026.
- 1 2 Grb manje bazilike sv. Josipa u Karlovcu ika.hkm.hr. Informativna katolička agencija. Objavljeno 27. siječnja 2026.
- ↑ Nacionalno svetište sv. Josipa Karlovac croatiaholidayshr.com Preuzeto 7. prosinca 2012.
- ↑ Slika s letka, letka nakana i plakata za Tridesetodnevnica za Hrvatsku i hrvatski narod 2017. godine. D. Butala: Sv. Josip, zaštitnik Hrvatske, detalj slike iz Nacionalnog svetišta sv. Josipa. Slika s letaka i plakata Tridesetodnevnice 2017. godine.
- ↑ zg-nadbiskupija.hr Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. kolovoza 2022. (Wayback Machine) Preuzeto 21. kolovoza 2022.
- ↑ „Bratovština svetog Josipa za pomoć umirućima”, Glasnik svetog Josipa, br. 1 (ožujak 2020.), god. CVI, str. 61.
- ↑ Pisk, Dora: Vjerski turizam u Hrvatskoj s analizom Svetišta Majke Božje Bistričke i Nacionalnog svetišta svetog Josipa Crkve u Hrvata Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. ožujka 2024. (Wayback Machine) Karlovac: Veleučilište u Karlovcu, 2021., str. 28.
- ↑ U Josipovu svetištu obilježen Dan Karlovačke županije ika.hkm.hr. Informativna katolička agencija. Objavljeno 25. travnja 2024.
- Mrežna mjesta
- Nacionalno svetište Svetog Josipa, službeno mrežno mjesto
| Život |  | |
|---|---|---|
| Štovanje | ||
| Svetišta | ||
| Josipologija | ||
| Pisana riječ | ||
| Umjetnost | ||
