Nacrt:Beresheet

Ovo je nacrt članka koji svatko može uređivati. Članak u glavnom imenskom prostoru mora zadovoljavati kriterije, imati nepristrano gledište i navedene izvore. Sav sadržaj mora poštovati smjernicu o životopisima živih osoba, biti provjerljiv, enciklopedijske prirode i slobodnih autorskih prava. Članak mora biti pisan hrvatskim jezikom, wikipedijskim stilom i mora sadržavati wikipoveznice i kategorije. Nakon što su svi preduvjeti zadovoljeni i članak je sadržajno dovršen, postavite zahtjev za premještanje stranice u glavni imenski prostor. Članci s ovim predloškom za koje se nakon duljeg vremena utvrdi da ne zadovoljavaju osnovne uvjete o sadržaju vjerojatno će biti izbrisani. Predložak mogu ukloniti samo administratori. Zadnja izmjena: Qualitas Vita (razgovor | doprinosi) prije 6 mjeseci. (osvježi) Nacrt nije uređivan dva mjeseca pa je stavljen u kategoriju za brisanje. Nacrte koji ne zadovoljavaju uvjete za brzo brisanje potrebno je predložiti za brisanje predloškom {{Brisati}}, a brisanje raspraviti u Raspravama o brisanju.

Sadržaj članka ili odjeljka izgleda kao strojni prijevod. (Rasprava) Popravite članak ispravljanjem netočnih prijevoda i konstrukcija koje ne pripadaju hrvatskom jeziku. (pomoć)

Beresheet (hebrejski בראשית - Bereshit/Genesis) bio je izraelski lunarni lender koji se srušio na Mjesec 11. travnja 2019. nakon prvotno planiranog leta u Mjesečevu orbitu.

Beresheet model

Planiranje i gradnja

Beresheet je razvio SpaceIL, grupa izraelskih svemirskih entuzijasta predvođenih softverskim poduzetnikom i milijarderom Morrisom Kahnom, u suradnji s Israel Aerospace Industries (IAI). Projekt je bio prvi isključivo privatno iniciranom i financiranom lunarnom misijom, a početnu iskru dalo je natjecanje Google Lunar X Prize. Projekt je podržala i Izraelska svemirska agencija .

Za nagradu Lunar X, koja je u međuvremenu istekla, bilo je potrebno da nakon slijetanja se proputuje najmanje 500 metara udaljenosti na površini Mjeseca. Beresheet je to trebao učiniti pomoću malih raketnih motora. Međutim, od ovog plana se odustalo.

Cijena misije bila je oko 100 milijuna dolara.

Ciljevi

Među ciljevima misije bio je stvoriti prototip za buduća komercijalna slijetanja na Mjesec. U tu svrhu SpaceIL je želio surađivati s privatnim i državnim svemirskim tvrtkama. Sonda teška 585 kilograma i visoka pet stopa dizajnirana je za postavljanje izraelske zastave na Mjesec i proučavanje Mjesečevog magnetskog polja .

Osim znanstvene opreme, na brodu se nalazila i vremenska kapsula. Sadržavao je analogne i digitalne medije za pohranu koji su sadržavali dokumente i djela koja su bila posebno važna za Izrael, uključujući hebrejsku Bibliju, ali i tekst i Wikipedije na engleskom jeziku. Na brodu su bili i uzorci ljudske DNK i nekoliko tisuća osušenih tardigrada. Drugi cilj misije bio je zainteresirati mlade za istraživanje svemira, tehnologiju i inženjerstvo.

U slučaju uspjeha, Izrael bi postao četvrta nacija, nakon Sovjetskog Saveza, Sjedinjenih Država i Narodne Republike Kine, koja je meko spustila znanstvenu opremu na Mjesec. U isto vrijeme, Indija je također radila na sondi Chandrayaan-2 za Mjesec, koji je konačno poletio pet mjeseci nakon Beresheeta i također nije uspio sletjeti.

Tok misije

Sonda je lansirana 22. veljače 2019. s kozmodroma Cape Canaveral kao sekundarni teret na raketi SpaceX Falcon 9 (glavni teret bio je komunikacijski satelit PSN-6 ). Nakon odvajanja od gornjeg stupnja rakete, Beresheet je raspoređen u eliptičnu Zemljinu orbitu s maksimalnom visinom od 69 000 km, a noge za slijetanje su produžene. Problemi s brodskim računalom i uređajem za praćenje zvijezda pojavili su se na početku leta, ali su riješeni ili zaobiđeni ažuriranjem softvera.

Nakon nekoliko planiranih korekcija orbite, Beresheet se okrenuo 4. travnja 2019. šestominutnim manevrom kočenja u eliptičnu orbitu od 500 km × 10 000 km oko Mjeseca. Brzina sonde je smanjena za 324 m/s. Orbita je zatim povećana u nekoliko manevara na kružnu orbitu na 200 km.

Slijetanje je bilo zakazano za 11.travanj 2019. Budući da sonda nije imala kontrolu temperature, očekivalo se da će se relativno brzo pregrijati nakon slijetanja. Njegov radni vijek na površini Mjeseca procijenjen je na dva dana.

Slijetanje je počelo na 25 km nadmorske visine i oko 800 km udaljenosti od planiranog mjesta. Na 14 km nadmorske visine došlo je do problema s inercijalnom mjernom jedinicom. Nakon toga, telemetrija je privremeno otkazala. Nakon što je podatkovna veza uspostavljena, uočeno je da je glavni motor isključen. Pokušaj ponovnog preuzimanja kontrole nad slijetanjem ponovnim pokretanjem sustava nije uspio. Oko 21:23 (CEST) sonda je velikom brzinom udarila u Mjesec i ostavila mali krater.

Komunikacija sa svemirskom letjelicom u početku je bila preko zemaljske stanice na European Space and Sounding Rocket Range u Švedskoj, a zatim preko NASA -ine Deep Space Network.

Mjesto pada Beresheeta

Instrumenti i tehnički podaci

• Dimenzije: oko 2 m × 1,5 m
• Uzletna masa : 585 kg, od čega oko 435 kg goriva (MON / NTO).
• Glavni motor: Modificirani Leros 2b od Namma s potiskom od 407 N, 318 s (= 3119 m/s) specifični impuls.
• Napajanje: solarne ćelije na vrhu
• Znanstveno opterećenje:
  • Magnetometar Weizmannova instituta za znanost
  • Niz laserskih retroreflektora NASA Goddard Space Flight Center
• Kamera u boji od 8 megapiksela s vidnim poljem od 80° × 60° i žarišna duljina 21 mm

Vanjske poveznice

• Web stranica SpaceIL-a (engleski)