Nacrt:LCROSS

Izvor: Wikipedija
Ovo je nacrt članka koji svatko može uređivati.
Članak u glavnom imenskom prostoru mora zadovoljavati kriterije, imati nepristrano gledište i navedene izvore. Sav sadržaj mora poštovati smjernicu o životopisima živih osoba, biti provjerljiv, enciklopedijske prirode i slobodnih autorskih prava. Članak mora biti pisan hrvatskim jezikom, wikipedijskim stilom i mora sadržavati wikipoveznice i kategorije.

Nakon što su svi preduvjeti zadovoljeni i članak je sadržajno dovršen, postavite zahtjev za premještanje stranice u glavni imenski prostor.
Članci s ovim predloškom za koje se nakon duljeg vremena utvrdi da ne zadovoljavaju osnovne uvjete o sadržaju vjerojatno će biti izbrisani. Predložak mogu ukloniti samo administratori.

Zadnja izmjena: Croxyz (razgovor | doprinosi) prije 19 mjeseci. (osvježi)

Nacrt nije uređivan dva mjeseca pa je stavljen u kategoriju za brisanje.
Nacrte koji ne zadovoljavaju uvjete za brzo brisanje potrebno je predložiti za brisanje predloškom {{Brisati}}, a brisanje raspraviti u Raspravama o brisanju.
LCROSS
LCROSS
 Sadržaj članka ili odjeljka izgleda kao strojni prijevod. (Rasprava)
Popravite članak ispravljanjem netočnih prijevoda i konstrukcija koje ne pripadaju hrvatskom jeziku. (pomoć)

Lunar Crater Observation and Sensing Satellite ( LCROSS ) bila je robotska letjelica kojom je upravljala NASA. Misija je zamišljena kao jeftin način utvrđivanja prirode vodika otkrivenog u polarnim područjima Mjeseca. [1] Lansiran je nakon što je Chandrayaan-1 otkrio Mjesečevu vodu, [2] glavni cilj misije LCROSS bio je daljnje istraživanje prisutnosti vode u obliku leda u trajno zasjenjenom krateru blizu polarne regije Mjeseca. [3] Uspješno je potvrdio postojanje vode u južnom lunarnom krateru Cabeus.

Svemirska letjelica LCROSS sa stupnjem Centaur
Svemirska letjelica LCROSS (razloženi prikaz)
Lokacije udarnih pojaseva Divinera LCROSS prekrivaju se na dnevnoj termalnoj karti Mjesečevog južnog polarnog područja u sivim tonovima. Divinerovi podaci korišteni su za odabir konačnog mjesta udara LCROSS-a unutar kratera Cabeus, koje je uzorkovalo ekstremno hladno područje u trajnoj sjeni koje može poslužiti kao učinkovita hladna zamka za vodeni led i druge smrznute hlapljive tvari.
Ilustracija raketnog stupnja LCROSS Centaur i svemirske letjelice Shepherding dok se približavaju udaru u južni pol Mjeseca 9. listopada 2009.

Lansiran je zajedno s Lunar Reconnaissance Orbiter (LRO) 18. lipnja 2009. u sklopu zajedničkog robotskog programa Lunar Precursor, prve američke misije na Mjesec u više od deset godina.

LCROSS je dizajniran za prikupljanje i prijenos podataka o udaru i oblaku krhotina koji je rezultat gornjeg stupnja Centaur rakete za lansiranje (i svemirske letjelice Shepherding za prikupljanje podataka) koji je udario u krater Cabeus blizu južnog pola Mjeseca.

Centaur je imao nominalnu udarnu masu od 2305 kg i brzinu udarca od oko 9,000 km/h oslobađajući kinetičku energiju ekvivalentnu detonaciji približno 2 tone TNT -a (7,2 GJ).

LCROSS je pretrpio kvar 22. kolovoza, potrošivši polovicu goriva i ostavivši vrlo malo goriva u svemirskoj letjelici. [4]

Gornji stupanje rakete Centaur je uspješno udario 9. listopada 2009. u 11:31 UTC . Svemirska letjelica Shepherding spustila se kroz Centaurov izbačeni oblak, prikupila i prenijela podatke, udarivši šest minuta kasnije u 11:37 UTC. [5]

Suprotno medijskim izvješćima, ni udar ni njegov oblak prašine nisu se mogli vidjeti sa Zemlje, golim okom ili teleskopima.

Svemirska letjelica[uredi | uredi kôd]

LCROSS misija je iskoristila strukturne mogućnosti prstena za adapter sekundarnog tereta (ESPA) Evolved Expendable Launch Vehicle (EELV) [6] koji se koristio za pričvršćivanje LRO-a na gornji stupanj rakete Centaur za formiranje svemirske letjelice Shepherding. S vanjske strane ESPA-e bilo je postavljeno šest ploča koje drže znanstveni teret svemirske letjelice, sustave upravljanja i kontrole, komunikacijsku opremu, baterije i solarne ploče. Unutar prstena bio je postavljen mali pogonski sustav s monopropelentom . Također su bile pričvršćene dvije S Band višesmjerne antene i dvije srednje pojačane antene. Strogi raspored, masa i proračunska ograničenja misije postavili su teške izazove inženjerskim timovima iz NASA- inog istraživačkog centra Ames (ARC) i Northrop Grummana. LCROSS je također iskoristio komercijalno dostupne instrumente i koristio mnoge od već provjerenih komponenti koje se koriste na LRO . [7]

LCROSS-om upravlja NASA-in ARC, no izgradio ga je Northrop Grumman. Preliminarni pregled dizajna dovršen je 8. rujna 2006. Misija LCROSS prošla je pregled potvrde misije 2. veljače 2007. [8] i kritički pregled dizajna 22. veljače 2007. [9] Nakon sastavljanja i testiranja u Amesu, nosivost instrumenta, koju je osigurala Ecliptic Enterprises Corporation, [10] je otpremljena u Northrop Grumman 14. siječnja 2008. za integraciju sa svemirskom letjelicom. [11] LCROSS je prošao recenziju 12. veljače 2009.

Instrumenti[uredi | uredi kôd]

Korisni teret znanstvenog instrumenta svemirske letjelice LCROSS Shepherding, koji je osigurao NASA-in ARC, sastojao se od ukupno devet instrumenata: jedne vidljive, dvije bliske infracrvene i dvije srednje infracrvene kamere; jedan vidljivi i dva blisko infracrvena spektrometra; i fotometar. Jedinica za obradu podataka prikupila je informacije sa svakog instrumenta za prijenos natrag u LCROSS kontrolu misije. Zbog ograničenja rasporeda i proračuna, LCROSS je iskoristio robusne, komercijalno dostupne komponente. Pojedinačni instrumenti prošli su kroz rigorozan ciklus testiranja koji je simulirao uvjete lansiranja i leta, identificirajući slabosti dizajna i potrebne izmjene, nakon čega je proizvođačima bilo dopušteno modificirati svoje dizajne.

Rezultati[uredi | uredi kôd]

Udar nije bio vizualno izražen kao što se očekivalo. Voditelj projekta Dan Andrews izjavio je da je to zbog simulacija prije pada koje su preuveličale istaknutost oblaka. Zbog problema s propusnošću podataka, ekspozicije su bile kratke, što je otežavalo vidljivost oblaka na slikama u vidljivom spektru. To je rezultiralo potrebom za obradom slike kako bi se povećala jasnoća. Infracrvena kamera također je uhvatila toplinski potpis udara pojačivača.

Prisutnost vode[uredi | uredi kôd]

13. studenog 2009. NASA je izvijestila da višestruki dokazi pokazuju da je voda bila prisutna iu oblaku pare pod visokim kutom iu izbačenoj zavjesi stvorenoj udarom LCROSS Centaura. No koncentracija i raspodjela vode i drugih tvari zahtijevala je više analiza. [12] Dodatna potvrda došla je iz emisije u ultraljubičastom spektru koja se pripisuje hidroksilnim fragmentima, proizvodu raspadanja vode sunčevom svjetlošću. [12] Analiza spektra pokazuje da je razumna procjena koncentracije vode u smrznutom regolitu reda veličine jedan posto. [13] Dokazi iz drugih misija sugeriraju da je ovo možda bila relativno suha točka, budući da se čini da se debele naslage relativno čistog leda pojavljuju u drugim kraterima. [14] Kasnijom, definitivnijom analizom utvrđeno je da je koncentracija vode "5,6 ± 2,9% po masi." [15] Dana 20. kolovoza 2018. NASA je potvrdila led na površini na Mjesečevim polovima. [16]

Reference[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ Tompkins, Paul D.; Hunt, Rusty; D'Ortenzio, Matt D.; Strong, James; Galal, Ken; Bresina, John L.; Foreman, Darin; Barber, Robert; Shirley, Mark; Munger, James; Drucker, Eric. 25. travnja 2010. Flight Operations for the LCROSS Lunar Impactor Mission (PDF). NASA. Ames Research Center. Pristupljeno 27. rujna 2011.
  2. ↑ Indian lunar mission finds water on moon. 24. rujna 2009.
  3. ↑ NASA - LCROSS: Mission Overview. Nasa.gov. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. svibnja 2010. Pristupljeno 14. studenoga 2009.
  4. ↑ Stephen Clark. 25. kolovoza 2009. Managers mull options after moon mission malfunction. Spaceflight Now
  5. ↑ TheStar.com, "NASA crashes rocket into moon".
  6. ↑ Evolved expendable launch vehicle secondary payload adapter - A New Delivery System for Small Satellites (PDF)
  7. ↑ NASA - LCROSS Spacecraft. www.nasa.gov (engleski). Pristupljeno 16. siječnja 2020.
  8. ↑ NASA Moon-Impactor Mission Passes Major Review. www.nasa.gov. 2. veljače 2007.
  9. ↑ Lunar Crater Observation and Sensing Satellite Passes Critical Design Review. Moondaily.com. 2. ožujka 2007.
  10. ↑ Ecliptic provides key elements of LCROSS payload. www.spaceflightnow.com. 3. ožujka 2008.
  11. ↑ Jonas Dino. 14. siječnja 2008. NASA's Quest to Find Water on the Moon Moves Closer to Launch. NASA. Pristupljeno 10. veljače 2008.
  12. ↑ a b Dino, Jonas; Lunar CRater Observation and Sensing Satellite Team. 13. studenoga 2009. LCROSS Impact Data Indicates Water on Moon. NASA. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. siječnja 2010. Pristupljeno 14. studenoga 2009.
  13. ↑ Perlman, David. 14. studenoga 2009. NASA chooses moon crater for crash of rocket. The San Francisco Chronicle. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. ožujka 2010.
  14. ↑ NASA - NASA Radar Finds Ice Deposits at Moon's North Pole
  15. ↑ Colaprete, A.; Schultz, P.; Heldmann, J.; Wooden, D.; Shirley, M.; Ennico, K.; Hermalyn, B.; Marshall, W; Ricco, A.; Elphic, R. C.; Goldstein, D. 22. listopada 2010. Detection of Water in the LCROSS Ejecta Plume. Science. 330 (6003): 463–468. Bibcode:2010Sci...330..463C. doi:10.1126/science.1186986. PMID 20966242
  16. ↑ Ice Confirmed at the Moon's Poles. NASA/JPL. Pristupljeno 21. kolovoza 2018.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nacrt:LCROSS&oldid=6453496"