Nacrt:Probiotici

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Probiotici su živi mikroorganizmi koji kada se koriste u dovoljnoj količini imaju pozitivan učinak na zdravlje domaćina.[1] Različiti sojevi probiotičkih mikroorganizama imaju specifične zdravstvene benefite koji su rezultat njihovog antimikrobnog djelovanja, antimutagenih učinaka, poboljšanja probave laktoze, antikancerogenog djelovanja, sniženja razine kolesterola u serumu, regulacije dijareje, stimulacije imunološkog sustava, sniženja krvnog tlaka, regulacije upalnih crijevnih bolesti, kontrole infekcija urinarnog trakta, preventivnog djelovanja kod alergija.[2]

Prvi otkriveni probiotik bio je soj bacila u bugarskom jogurtu zvanog Lactobacillus bulgaricus. Do otkrića je 1905. godine došao bugarski liječnik i mikrobiolog Stamen Grigorov. Današnja teorija općenito se pripisuje ruskom nobelovcu Ilji Mečnjikovu koji je oko 1907. postulirao da bugarski seljaci koji konzumiraju jogurt žive dulje.[3]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Guidelines for the Evaluation of Probiotics in Food (PDF). World Health Organization. Food and Agriculture Organization of the United Nations
  2. J. B. Prajapati; V. Sreeja; I. Sankara Reddy. Starter Cultures and Fermented Milk Products (PDF)
  3. Brown, Amy C.; Valiere, Ana. 2004. Probiotics and Medical Nutrition Therapy. Nutrition in clinical care : an official publication of Tufts University. 7 (2): 56–68. ISSN 1096-6781. PMC 1482314. PMID 15481739

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

  • probiotici.Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine