Nadgrobni natpis kraljice Jelene

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Nadgrobni natpis kraljice Jelene prednji je dio sarkofaga u kojemu je bilo ukopano tijelo hrvatske kraljice Jelene koja je živjela u 10. stoljeću. Nastao je u Solinu 976. godine na vapnenačkoj ploči veličine 123×74-76×10 cm. Nalazio se u atriju crkve sv. Stjepana na Gospinom Otoku, u kojoj je bio smješten mauzolej hrvatskih kraljeva. arheolog don Frane Bulić (1846.-1934.) je pronašao nadgrobni epitaf od stotinjak pronađenih krhotina, sastavio ga i restaurirao [1], te pročitao tekst na latinskom koji glasi:

Wikicitati „(in hoc) (t)UMULO Q(ui)ESCIT HELENA FAMO(sa) (quae fui)T UX(o)R MIHAELI REGI MATERQ(ue) STEFANI R(egis) (pacemque) (obt)ENUIT REGNI. VIII IDUS M(ensis) OCT(obris) (in pac)E HIC OR(dinata) FUIT AN(no) AB INCARNA(tione) (Domini) DCCCCLXXVI IND. IV CICL(o) L(un) V. (ep) XVII (ciclo sol) V LUN. V. (conc)URRENTE VI. ISTAQ(ue) VIVENS FU(it) REGN(i) MATER FUIT PUPILOR(um) TUTO(rque) VIDUAR(um) ICQUE ASPICIENS VIR ANIME DIC MISERERE DEUS.”
(Nadgrobni epitaf kraljice Jelene)
Wikicitati „U ovom grobu počiva glasovita Helena, koja je bila žena kralja Mihajla i majka kralja Stjepana. Vladala je kraljevstvom. Osmoga dana prije oktobarskih ida ovdje je u miru pokopana, 976. godine od utjelovljenja Gospodinova, indikcije četvrte, petoga mjesečevoga kruga, sedamnaeste epakte, petoga sunčevoga kruga koji se poklapa sa šestim. Ona, koja je za života bila kraljica, postade i majkom siročadi i zaštitnicom udovica. Čovječe, koji gledaš, reci: Bože, smiluj se njenoj duši.[1]

Natpis na sarkofagu kraljice Jelene

Važnost natpisa[uredi | uredi kôd]

Natpis već u prvoj rečenici otkriva obiteljsku vezu između dva hrvatska kralja i to putem umrle im supruge, odnosno majke. Također, u natpisu je točno naveden datum smrti kraljice pa je to jedan od malobrojnih točnih i pouzdanih nadnevaka u staroj hrvatskoj povijesti.[1] Natpis pokazuje, nadalje, postojanje salonitanskih tradicija sastavljanja nadgrobnih natpisa, što svjedoči o duhovnoj i kulturnoj razini onodobnoga hrvatskoga društva. Konačno, a to je također vrlo važno, u tom je natpisu sačuvana jedna kratka formula koja otkriva postojanje normi rimskog i bizantskog prava u hrvatskoj državi. U natpisu, naime, stoji da je kraljica Jelena bila zaštitnica udovica i majka siročadi.[1]

Izvori[uredi | uredi kôd]

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Josip Bratulić i Stjepan Damjanović, Hrvatska pisana kultura, 1. svezak, 8. - 17. stoljeće, str. 50, ISBN 953-96657-3-6

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Povezani članci[uredi | uredi kôd]