Nadgrobni natpis kraljice Jelene

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Natpis na sarkofagu kraljice Jelene

Nadgrobni natpis kraljice Jelene prednji je dio sarkofaga u kojemu je bilo ukopano Jelenino tijelo. Nastao je u Solinu 976. godine na vapnenačkoj ploči veličine 123×74-76×10 cm. Od stotinjak krhotina ga je sastavio i restaurirao don Frane Bulić [1], te pročitao tekst na latinskom koji na hrvatskom jeziku glasi:

Wikicitati „U ovom grobu počiva glasovita Helena, koja je bila žena kralja Mihajla i majka kralja Stjepana. Vladala je kraljevstvom. Osmoga dana prije oktobarskih ida ovdje je u miru pokopana, 976. godine od utjelovljenja Gospodinova, indikcije četvrte, petoga mjesečevoga kruga, sedamnaeste epakte, petoga sunčevoga kruga koji se poklapa sa šestim. Ona, koja je za života bila kraljica, postade i majkom siročadi i zaštitnicom udovica. Čovječe, koji gledaš, reci: Bože, smiluj se njenoj duši.[1]
()

Važnost natpisa[uredi VE | uredi]

Natpis već u prvoj rečenici otkriva obiteljsku vezu između dva hrvatska kralja i to putem umrle im supruge, odnosno majke. Također, u natpisu je točno naveden datum smrti kraljice pa je to jedan od malobrojnih točnih i pouzdanih nadnevaka u staroj hrvatskoj povijesti. [1] Natpis pokazuje, nadalje, postojanje salonitanskih tradicija sastavljanja nadgrobnih natpisa, što svjedoči o duhovnoj i kulturnoj razini onodobnoga hrvatskoga društva. Konačno, a to je također vrlo važno, u tom je natpisu sačuvana jedna kratka formula koja otkriva postojanje normi rimskog i bizantskog prava u hrvatskoj državi. U natpisu, naime, stoji da je kraljica Jelena bila zaštitnica udovica i majka siročadi. [1]

Izvori[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Josip Bratulić i Stjepan Damjanović, Hrvatska pisana kultura, 1. svezak, 8. - 17. stoljeće, str. 50, ISBN 953-96657-3-6

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Povezani članci[uredi VE | uredi]