Naftna geologija
| Naftna geologija | |
 Prikaz europskih naftnih (sivo) i plinskih (ružičasto) polja. | |
| Znanstvena grana | Geologija i paleontologija |
|---|---|
| Znanstveno polje | Geologija |
| Znanstveno područje | Prirodne znanosti |
| Klasifikacija znanosti u Hrvatskoj | |
Naftna geologija (geologija ležišta ugljikovodika) zasebno je područje unutar geologije kao znanstvene grane. Obuhvaća brojne zasebne discipline razvijane desetljećima, a u cilju boljega opisivanja ležišta nafte i plina, te dobivanja većega konačnog iscrpka iz istih.
Geologija ležišta ugljikovodika obuhvaća raznovrsne studije koje se bave postojanjem parametara kojima je određeno ležište, a to su postojanje matičnih stijena, migracijskog puta, zamke, izolatora i rezervoara (rezervoarskih stijena, kolektora ili ležišta). Usko je povezana s drugim geološkim ili srodnim disciplinama poput seizmike, regionalne geologije, sedimentologije, paleontologije, geostatistike i drugih.
Predstavljaju pelitne sedimente, bogatije organskom tvari (od 0,5 % naviše) u kojima se djelovanjem temperature i vremena generirala dovoljna količina ugljikovodika (nafte i/ili plina) koja je mogla biti "istisnuta" do potencijalnog rezervoara.
Nakon generiranja ugljikovodika u prirodi (podzemlju) mora postojati migracijski put kroz dovoljno propusne sedimente, gdje će uzgon djelovati na način da ugljikovodici (lakši od vode koja najvećim dijelom zasićuje stijene u podzemlju) mogu migrirati prema površini i na tome putu biti uhvaćeni u rezervoarske stijene.
Pojam zamke obuhvaća oblik stijena u podzemlju (strukturu) povoljan za nakupljanje i relativno mirovanje kroz duže vrijeme (u geološkom smislu) bilo kojega fluida, u ovome slučaju ugljikovodika. Najpoznatija zamka je antiklinala, struktura zatvorena sa sve četiri strane, odnosno oblika "kupole". Ako zamislimo polovicu "kinder jaja" napunjenu uljem i otvorenim dijelom uronjenim u vodu, približno smo dobili sliku antiklinale. Iz takvoga zatvorena prostora ugljikovodici, lakši od vode, ne mogu pobjeći osim ako sama struktura nije razlomljena nekim poremećajem, recimo rasjedom.
Vrsta stijena, najčešće pelitnih poput lapora, glina, šejlova, koja sprječavaju da fluidi teku kroz njih. Struktura bez izolatorskih stijena ne može biti zamka.
Vrsta stijena, dobre poroznosti i propusnosti, u kojima se fluidi mogu nakupiti, odnosno kroz njih prolaziti. Struktura bez rezervoarskih stijena ne može biti zamka.
- Josipa Velić, Geologija ležišta nafte i plina, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb, 2007. (342 str.), ISBN 9789536923106
- Nafta, Tehnička enciklopedija
- Ivan Dečak, Franjo Ožegović prvi hrvatski naftni geolog, Cris 1/2009.
- Čedomir Benac, [neaktivna poveznica], Građevinski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2016. (194 str.), ISBN 9789536953479
- Mrežna mjesta
- Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika u Republici Hrvatskoj Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. prosinca 2021. (Wayback Machine), Agencija za ugljikovodike
- Znanstveno vijeće za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku HAZU
- Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa