Nahičevanska Autonomna Republika

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Nahičevanska Autonomna Republika
Naxçıvan Muxtar Respublikası (azerski)
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Azərbaycan marşı[1]
Nahičevanska Autonomna Republika unutar Azerbajdžana
Glavni grad Nahičevan
39°12′N, 45°24′E
Državni vrh
 - Vrsta Autonomna republika
 - Predsjednik skupštine Vasif Talibov
Osnutak Autonomne Sovjetske Socijalističke Republike Nahičevan 9. veljače 1924.
Osnutak Nahičevanske Autonomne Republike 17. studenog 1990.
Površina
 - ukupno 5,500 km2
 - % vode 0 %
Stanovništvo
 - ukupno (2018.) 452,831
 - gustoća 82/km2
Valuta Azerbajdžanski manat (AZN)
Pozivni broj +994 36
Vremenska zona UTC UTC+4

Nahičevanska Autonomna Republika (azerski: Naxçıvan Muxtar Respublikası) je neobalna eksklava Azerbajdžana. Regija obuhvaća područje od 5,500 km2[2] s populacijom od 414,900,[3] graničeči s Armenijom (221 km) na istoku i sjeveru, Iranom (179 km) na jugu i Turskom (9 km) na sjeverozapadu.

Područje koje danas obuhvaća Nahičevanska Autonomna Republika postao je u 16. stoljeću dio Safavidskog Carstva. 1828., nakon posljednjeg rusko-perzijskog rata i Turkmajčanskoga mira, Nahičevanski Kanat je postao dio Ruskog Carstva. Nakon Veljačke revolucije u Rusiji iz 1917. Nahičevan i okolna područja su pali pod autoritetom Posebnog zakavkaskog komiteta od strane privremene ruske vlade te kasnije dio Zakavkaske Demokratske Federativne Republike. Kada je Zakavkaska Demokratska Federativna Republika bila ukinuta u svibnju 1918., Nahičevan, Gorski Karabah, Zangezur (današnja armenska pokrajina Sjunik) i Kazah su se našli između novo formiranih i kratkotrajnih država Prve Republike Armenije i Azerbajdžanske Demokratske Republike. U lipnju 1918. područje je palo pod osmanskom okupacijom. Pod uvjetima primirja iz Mudrosa, Osmanlije su pristali na povlačenje iz Zakavkazja u korist Britanske okupacije koja je trajala do kraja Prvog svjetskog rata. U srpnju 1920. Boljševici su okupirali regiju i 28. srpnja su proglasili Autonomnu Sovjetsku Socijalističku Republiku Nahičevan koja je bila "usko vezana" s Azerbajdžanskom Sovjetskom Socijalističkom Republikom te je time započela sedamdesetogodišnja sovjetska vlast. U siječnju 1990. Nahičevan je proglasio neovisnost od Sovjetskoga Saveza u znaku protesta protiv suzbijanja nacionalnoga pokreta u Azerbajdžanu te je iduće godine postao Nahičevanska Autonomna Republika unutar Azerbajdžana. Danas je Nahičevanska Autonomna Republika autonomno područje unutar Azerbajdžana te njom vlada samoizabrana legislativa. Područje Nahičevanske Autonomne Republike i dan danas pati od posljedica Rata u Gorskom Karabahu, a njena eksklava Karki se od rata nalazi pod armenskom okupacijom. Glavni grad, i ujedno i jedini grad unutar Nahičevanske Autonomne Republike je Nahičevan. Vasif Talibov je od 1995. predsjednik Nahičevanske Autonomne Republike.[4]

Etimologija[uredi VE | uredi]

U hrvatskoj terminologiji najčešće se upotrebljava naziv Nahičevan, dok varijacije imena u hrvatskom najčešće dolaze iz stranih jezika i to najčešće iz engleskog te uključuju: engleski Nakhchivan čija se varijacija češto može naći u srpskom kao Nahčivan[5], Naxcivan[6], azerski Naxçivan[7], Nachidsheuan,[8] Nakhijevan,[9] Nakhchawan,[10] Nakhitchevan,[11] Nakhjavan,[12] i Nakhdjevan.[13] Nahičevan se u Ptolemejovoj Geografiji i kod drugih klasičnih autora nalazi kao Naxuana.[14][15]. Devetnaestostoljetni njemački filolog Johann Heinrich Hübschmann piše da "Nakhichavan" u armenskom jeziku doslovno znači "mjesto silaska", što upućuje na biblijski silazak Noe s Noine arke s planine Ararat. Armenska tradicija tvrdi da je Noa osnovao Nahičevan.[16] Prvostoljetni židovski povjesničar Josip Flavije također piše o Nahičevanu, ste kaže da njegovo originalno ime "Αποβατηριον, ili mjesto spuštanja, je točan prijevod ovoga grada."[17] Hübschmann je međutim zabilježio da to ime nije nosio u antici te je današnje ime "Nakhchivan" (hrvatski: "Nahičevan") evoluiralo iz "Naxčawan". Prefiks "Naxč" dolazi od Naxič ili Naxuč (vjerojatno neko osobno ime) i "awan" (moderna transkripcija Hübschmannovog "avan"), armenske riječi za "mjesto, naselje".[18]

Povijest[uredi VE | uredi]

Administracija[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Administrativna podjela Azerbajdžana
Nahičevanska Autonomna Republika je podijeljena na osam administrativnih jedninica, od kojih su sedam rajoni, a jedan grad (Nahičevan).

Rajon Na azerskom Administrativni centar Površina Stanovništvo Općine
Babečki rajon
Babək rayonu
Babek
901,68 km²
40 općina
Džulfinski rajon
Culfa rayonu
Džulfa
1 000 km²
25 općina
Kengerlinski rajon
Kəngərli rayonu
Kivrak
682 km²
11 općina
Nahičevan
Naxçıvan
Ordubadski rajon
Ordubad rayonu
Ordubad
972 km²
45 općina
Sadarački rajon
Sədərək rayonu
Sadarak
151,34 km²
3 općine
Šahbuški rajon
Şahbuz rayonu
Šahbuz
815 km²
25 općina
Šarurski rajon
Şərur
Šarur
811,14 km²
64 općine

Demografija[uredi VE | uredi]

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Zemljopis Azerbajdžana

Detaljna karta Nahičevanske Autonomne Republike

Nahičevan je polupustinjska regija koju odvaja Armenija od velikoga dijela Azerbajdžana. Zangezurske planine čine granicu s Armenijom, dok rijeka Aras čini granicu s Iranom. Araska brana koja je sagrađena na toj rijeci opskrbljuje vodu za poljoprivredu te njena hidroelektrana stvara energija za Azerbajdžan i Iran.

Nahičevan je ekstremno suh te prevladavaju planinski kraj. Najviši vrh Nahičevana je Kapudžuh (3904 m), a najraspoznatljivi je Ilandag (2415 m) koji se može vidjeti iz grada Nahičevana. Prema legendi pukotinu na njegovom vrhu je stvorila Noina arka kada se potop povlačio.[19] Još jedan važan vrh je Qazangöldağ (3829 m).


Nahičevanski krajolik
Magnify-clip.png
Nahičevanski krajolik

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Industrija[uredi VE | uredi]

Važne industrije Nahičevana čine rudarenje minerala kao što su sol, molibden i olovo. Suho ratarenje, razvijeno od vremena Sovjetskoga Saveza je dopustilo u regiji rast pšenice koja se najčešće uzgaja oko rijeke Aras, ječma, pamuka, duhana, voćnjaka, murve i grožđe za proizvodnju vina. Ostale industrije uključuju čišćenje pamuka, vrtnja svile, konzervacija voća, pakiranje mesa itd te u suhim područjima ovčarstvo.

Obrada minerala, soli, radiotehnika, prezervacija, svileni proizvodi, meso i mlijeko, punjenje boca mineralne vode, proizvodnju odjeće i namještaja čine glavne grane nahičevanske industrije.

Nahičevanski automobilni zavod (azerski: Naxçıvan Avtomobil Zavodu), poznatiji pod kraticom NAZ, je automobilni proizvođač Nahičevanske Autonomne Republike.

Gospodarstvo je pretrpjelo značajan udarac 1988. godine zbog nedostatka sirovina i zržišta, zbog Rata u Gorskom Karabahu. Iako se nova tržišta pojavljuju u Iranu i Turskoj, ova izolacija i do danas postoji. Gospodarstvo Nahičevana se temelji na poljoprivredi, rudarenju i obradi mesa.

Nahičevan je bogat mineralima. Nahičevan posjeduje izvore mramora, vapna i gipsa. Izvori Halita su iscrpljeni u Nehramu, gradu Nahičevanu i Sustinu. Važni rudnici molibdena su trenutačno zatvoreni zbog izolacije Nahičevana. U Nahičevanu se nalaze mnogo izvora mineralne vode kao što su kod Badamlija, Siraba, Nagajira, Kiziljira gdje mineralna voda sadrži arsen. Rogata i mala goveda se posvuda uzgajaju, pogotovo u okolici Šarura i grada Nahičevana.

Poljoprivreda[uredi VE | uredi]

Oko 90% obradivih površina se nalaze u privatnome vlasništvu. Unatoč tome poljoprivreda je postala slabo kapitalizirana vrtna aktivnost. Proizvodnja je drastično pala te je masovna komercijalna poljoprivreda opala.

Oko dvije trežine Nahičevana čine strmine i pustinje, te je stoga količina obradive površine ograničena. Glavne bilje, kukuruz i duhan se uglavnom uzgajaju u Kursko-araskoj nizini kraj Šarura i grada Nahičevana. Tri četvrtine proizvodnje žitarica, posebno obične pšenice su koncentirane na irigacijskoj zemlji Šarurske nizine i porječju rijeke Nahičevan.

Vinarstvo u Nahičevanu ima dugu tradiciju u Araskoj dolini i pobrđu. Vruća ljeta i duge tople jeseni omogućuju rast grožđa s velikim udjelom saharina kao što su bajan-širaz, tebrizi i širan. Vina kao što su "Nahičevan", "Šahbuz", "Abrakunis" i "Aznnaburk" su prihvatljive kvalitete i vrlo popularna u Nahičevanu. Uzgoj voća je izrazito važan. Najčešće se uzgajaju dunje, kruške, breskve, marelice, smokve, bademi te šipak.

Stočarstvo[uredi VE | uredi]

Govedarstvo je još jedna tradicionalna grana nahičevanskoga gospodarstva. Zbog suhe klime pašnjaci nisu izrazito plodni te zbog toga ovčarstvo prevladava nad ostalim oblicima stočarstva. Zimski pašnjaci se prostiru nad Kursko-araskoj nizini, pobrđima te planinskim obroncima na visinama od 1200 metara. Ljetni pašnjaci se prostiru nad planinskim područjima na visinama od 2300 do 3200 metara. Najrasprostrenija vrste ovce je "balbas". Ove ovce se prepoznavaju po njihovoj produktivnosti i snježno-bijeloj svilenoj vuni koja se koristi za izradu tepiha. U Nahičevanskoj Autonomnoj Republici također se uzgajaju bizoni.

Turizam[uredi VE | uredi]

Iako je vlada izjavila da će olakšati razvoj turizma, turizam je još uvijek u začetku. Sve do 1997. turisti su morali imati posebnu dozvolu za posjećivanje Azerbajdžana. Ta dozvola je ukinuta, čime je putovanje za strance olakšno. Postrojenja su vrlo jednostavna te je gorivo za grijanje teško dostupno zimi. Suhe planine na granici s Armenijom i Iranom su veličanstvene.

2007. godine dovršen je most Poldašt – Šahtati koji povezuje grad Poldašt, Zapadni Azarbajdžan, Iran sa selom Šahtati u Nahičevanskoj Autonomnoj Republici, omogućivši prelazak stanovnika Nahičevanske Autonomne Republike u većinski dio Azerbajdžana preko Irana bez potrebe za prelaskom Armenije s kojom je Azerbajdžan u lošim odnosima zbog rata u Gorskom Karabahu.[20]

Kultura[uredi VE | uredi]

Arheologoija[uredi VE | uredi]

Strjelica iz Kjuljtepa I

Rana Kura–Aras kultura je prvotno bila prisutna u Nahičevanu, prije nego što se proširila na druga područja, sve do Izraela. Područje Nahičevana otkriva početak ove bakrenodobne i ranobronačnodobne kulture. Važna nalazišta ove kulture su Kjuljtepe I i Mahta.

Kao rezultat donedavnih arheoloških iskopavanja kod Ovčulara Tepesija početak Kura-Araske kulture je datiran između 4200. pr. Kr. i 3400. pr. Kr.[21]

The Naxçivan Archaeological Project je prvi zajednički američko-azerbajdžansko program mjerenja i iskopavanja te je aktivan od 2006.[22] 2010. i 2011. iskopali su kasnoželjeznodobnu utvrdu Oghlangalu.[23]

U Nahičevanu postoje mnogi arheološki spomenici iz ranog Željeznoga doba, te oni objašnjavaju kulturan, arheološki i agrikulturni razvoj područja. Važna nalazišta su: Ilikligaya, Irinchoy i Iydali Piri u Kengerlinskom području.[24]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Hejdar Alijev, bivši predsjednik Azerbajdžana, rođen je u Nahičevanu.

Galerija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Constitution of the Autonomous Republic of Nakhchivan: Article 10. Symbols of the Nakhchivan Autonomous state
  2. Službena web stranica Nahičevanske Autonomne Republike:Nakhchivan Autonomous Republic, pristupljeno 15. srpnja 2019.
  3. Regions of Azerbaijan/Economic Regions of Azerbaijan (23. siječnja 2019.) pristupljeno 15. srpnja 2019.
  4. Hans-Joachim Hoppe: Nachitschewan – Vorposten Aserbaidschans (Nakhchivan – outpost of Azerbaijan), in "Eurasisches Magazin" (njemački), 2. kolovoza 2011.
  5. Nahčivan na Azerbajdžanskom kulturnom centru, pristupljeno 16. srpnja 2019.
  6. Naxcivan na Merriam-Webster engleskom rječniku." Merriam-Webster's Collegiate Dictionary, 11. izdanje, 2003. ISBN 0-87779-809-5, New York: Merriam-Webster, Inc.
  7. Nahičevan (republika) na Hrvatskoj enciklopediji, pristupljeno 16. srpnja 2019.
  8. Jewish Flood Legends pristupljeno 16. srpnja 2019.
  9. Plant Genetic Resources in Central Asia and Caucasus: History of Armenia, pristupljeno 16. srpnja 2019.
  10. Hewsen, Robert H (2001). Armenia: A Historical Atlas, Chicago: University of Chicago Press ISBN 0-226-33228-4
  11. Elisabeth Bauer, Armenia: Past and Present, str. 99. (ISBN B0006EXQ9C).
  12. Kazemzadeh, Firuz, The Struggle For Transcaucasia: 1917–1921. str. 255., ISBN|0-8305-0076-6.
  13. Ibid. str. 267.
  14. (rus.) "Nakhichevan" in the Brockhaus and Efron Encyclopedic Dictionary, St. Petersburg, Russia: 1890. – 1907.
  15. "Nakhichevan" u 19. izdanju Encyclopædiji Britannici iz 1911., str. 156.
  16. Coene, Frederik (2009). The Caucasus: an introduction, Routedge ISBN 978-0-415-48660-6
  17. Chapter 3 pristupljeno 16. srpnja 2019.
  18. {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080312030734/http://www.fni.com/cim/technicals/noah.txt Bill Crouse: Noah's Ark: Its Final Berth, pristupljeno 16. srpnja 2019.
  19. Plunkett and Masters. Lonely Planet, str. 246.
  20. USACC Newsletter pristupljeno 20. srpnja 2019.
  21. Bakhshaliev V.B. (2013.), Proto Kura-Araxes ceramics of Nakhchivan
  22. Nakhchivan Archaeological Project oglanqala.net, pristupljeno 16. srpnja 2019.
  23. 2010 / 2011 Season oglanqala.net, pristupljeno 16. srpnja 2019.
  24. Archaeological Treasures Of Nakhchivan – OpEd – Eurasia Review 2016, pristupljeno 16. srpnja 2019.

Vidi još[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Nahičevanska Autonomna Republika

Wikivoyage-Logo-v3-icon.svg Vodič: Nakhchivan (region) na Wikivoyageu


P countries.png Nedovršeni članak Nahičevanska Autonomna Republika koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.