Nahid Kulenović

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Nahid Kulenović
Rođenje 5. srpnja 1929., Brčko, BiH
Smrt 30. lipnja 1969., München, Njemačka
Nacionalnost Hrvat
Zanimanje političar, novinar, publicist
Portal: Životopis

Nahid Kulenović (Brčko, BiH, 5. srpnja 1929. - München, Njemačka 30. lipnja 1969.), bio je hrvatski političar, novinar i publicist.

Životopis[uredi VE | uredi]

Nahid Kulenović rodio se u Brčkom 1929. godine u hrvatskoj[1] obitelji Džaferbega i Zumrete Kulenović a njegov stric bio je Osman Kulenović hrvatski političar i visoki državni dužnosnik za vrijeme NDH. Nakon što je propala NDH Kulenovićeva obitelj emigrirala je prvo u Siriju, u Damask, a potom su se vratili u Europu. Gimnaziju je pohađao u Zagrebu, privatno učio u Siriji a završio u Španjolskoj.[2] U Njemačkoj je završio tehnički fakultet i vjenčao se s Marijanom Deželić kćerkom Berislava Đure Deželića, hrvatskoga emigranta i političkoga djelatnika[2]. Nakon dolaska u Njemačku Kulenović se politički aktivirao te je bio urednikom i piscem u emigrantskim glasilima Hrvatska sloboda i Hrvatska straža.[3][4] Bio je tajnik organizacije Ujedinjenih Hrvata Njemačke te kasnije predsjednik njemačkoga ogranka HOP-a.[5]

Ubojstvo[uredi VE | uredi]

Ubijen je u Münchenu, 30. lipnja 1969. godine, po nalogu jugoslavenske tajne policijske službe, UDBE. Kulenović je pronađen smrskane glave, mrtav, u kupaonici svoga stana a njegov bliski suradnik, vozač i tjelohranitelj Ivan Galić, nakon toga je nestao a ubrzo se saznalo da živi u Sarajevu i da je bio suradnik bosanskohercegovačke UDBE.[3] Nalogodavci i počinitelj toga zločina nisu procesuirani.

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Mirsad Bakšić, Doprinos muslimana hrvatskoj kulturi i državi, "Dr. Safvet-beg Bašagić" Udruga za promicanje prava hrvatskih državljana Pripadnika kulturnog i tradicijskog kruga Islama, Zagreb, 2011., ISBN 978-953-56769-0-4, str. 237.:
    "U svojem zadnjem članku 'I krv za Hrvatsku' Nahid Kulenović kao da je predosjećao svoju skoru smrt. Nahidova sestra Aida rođena 1924 podvlači, dokazujući da niti jedan član ove hrvatske obitelji islamske vjeroispovijesti nije izostavio da javno proklamira svoje Hrvatstvo: "Gotovo svi rođeni Hrvati i osjećaju se Hrvatima a kao protudokaz nikada se ne mogu navoditi iznimke... Poštujemo vjeru jedni drugih i živimo po propisima vjere kojoj pripadamo i hrvatski će narod od toga imati goleme koristi" (Iz Sabrana djela 1945-1956 dr. Džafera Kulenovića, priredili: pravnik Stjepan Barbarić, Miron Krešimir Begić i Ragib Zukić, Buenos Aires 1978, kraj slike Aide Kulenović između stranica 48 i 49)."
  2. 2,0 2,1 Mirsad Bakšić, Doprinos muslimana hrvatskoj kulturi i državi, "Dr. Safvet-beg Bašagić" Udruga za promicanje prava hrvatskih državljana Pripadnika kulturnog i tradicijskog kruga Islama, Zagreb, 2011., ISBN 978-953-56769-0-4, str. 234.
  3. 3,0 3,1 Bože Vukušić, Tajni rat UDBE protiv hrvatskoga iseljeništva, Klub hrvatskih povratnika iz iseljeništva, Zagreb, 2001., ISBN 953-97963-2-6, str. 247.
  4. Akrap, Gordan. Mač i štit u rukama partije – represivni sustav u funkciji oblikovanja korpusa javnog znanja, // National security and the future, sv. 11, br. 4, (2010.), 165.-239., (Hrčak), str. 220.-221.:
    "Ćurić je povremeno pomagao Nahidu Kulenoviću i dr. Branku Jeliću u njihovom javnom djelovanju i u tiskovinama koje su uređivali. Nahid Kulenović, sin Džafer Beg Kulenovića, bio je najutjecajniji Musliman među pripadnicima hrvatske političke emigracije. Svojim je djelovanjem pokušao utjecati na Muslimane i pridobiti ih za davanje podrške hrvatskoj političkoj emigraciji. Kulenović je uređivao emigrantske tiskovine „Hrvatska sloboda“ i „Hrvatska straža“."
  5. Mirsad Bakšić, Doprinos muslimana hrvatskoj kulturi i državi, "Dr. Safvet-beg Bašagić" Udruga za promicanje prava hrvatskih državljana Pripadnika kulturnog i tradicijskog kruga Islama, Zagreb, 2011., ISBN 978-953-56769-0-4, str. 238.