Naksos (grad)

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Grad Naksos (Kora)
Νάξος
Grad Naksos (Kora)
Osnovni podatci
Država Flag of Greece.svg Grčka
Periferija Južni Egej
Prefektura Cikladi
Stanovništvo 6.533 (2001.)
Površina 126,9 km²
Gustoća stanovništva 95/km²
Visina 1-10 m
Koordinate 37°6′N 25°22′E / 37.1°N 25.367°E / 37.1; 25.367Koordinate: 37°6′N 25°22′E / 37.1°N 25.367°E / 37.1; 25.367
Vremenska zona Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2)
 - Ljeto (DST) Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Poštanski broj 22850
Pozivni broj 843
Registarska oznaka EM
Gradonačelnik Nikolas Marakis
Službena stranica www.naxos.gr
Karta
Grad Naksos (Kora) na karti Grčka
Grad Naksos (Kora)
Grad Naksos (Kora)

Položaj grada na karti Grčke


Naksos (grčki: Νάξος, talijanski: Nasso), je najveći grad i upravno središte otoka Naksosa iz otočne skupine Cikladi u Egejskom moru (Grčka). Grad Naksos ili Kora kako ga otočani zovu ima 6533 stanovnika, općina Naksos ima 12.089 stanovnika[1] i površinu od 126,9 km², koja se prostire na zapadnom dijelu otoka, druga otočka općina Drimalija se proteže istočnim dijelom otoka.

Povijest[uredi VE | uredi]

Pogled na grad Naksos

Pobuna u Naksosu[uredi VE | uredi]

Godine 502. pr. Kr. stanovnici Naksosa pobunili su se protiv svojih tadašnjih gospodara iz Perzijskog carstva, to je dovelo do Jonskog ustanka, a potom i do Perzijskog rata između Grčkih polisa i Perzije.

Naksos za vrijeme drevne Grčke i Bizanta[uredi VE | uredi]

Tijekom 8. i 7. st. pr. Krista, Naksos je postao trgovačko središte Ciklada i dominirao je cijelim arhipelagom.

Duždevi s Naksosa[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Vojvodstvo Naksos

Nakon Četvrtog križarskog rata, osnovano je Latinsko carstvo u Carigradu koje je bilo pod kontrolom Mletačke Republike. Mletački feudalac Marco Sanudo dobio je otok Naksos i cijele Ciklade kao svoj posjed, on se proglasio vojvodom od Naksosa, ili duždem Vojvodstva Naksosa. Dvadeset i jedan dužd iz dvije feudalne venecijanske obitelji vladali su Cikladima, sve do 1566. godine, čak i nakon pada većine otoka pod Osmansko carstvo Mlečani su nastavili vladati pojedinim zabačenim otocima Egeja sve do 1714. godine.

Naksos za osmanske uprave (1564.-1821.)[uredi VE | uredi]

Za vrijeme osmanske uprave sve je u suštini je ostalo u rukama Mlečkih feudalaca, Porta se jedino brinula da prikuplja dovoljno poreze. Vrlo malo Turaka nastanilo se na Naksosu, tako da je turski utjecaj na otok i grad ostao neznatan. Turska vladavina je trajala je sve do 1821. godine kada su se i Cikladski otoci pobunili, nakon toga otok Naksos postao je dijelom Kraljevine Grčke 1832. godine.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Pored grada nalaze se ostaci antičkog Apolonovog hrama - Portara (550. pr. Kr. - 540. pr. Kr.

Pogledajte i ovo[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]