Narač (jezero)
| Narač | |
|---|---|
 | |
| Vrsta | slatkovodno jezero |
| Položaj | |
| Koordinate | 54°51′N 26°45′E / 54.850°N 26.750°E |
| Smještaj | Bjelorusija |
| Države |  Bjelorusija |
| Fizikalne osobine | |
| Duljina | 12,8 km |
| Površina | 79,6 km2 |
| Zapremina | 0,71 km3 |
  Narač Narač na zemljovidu Bjelorusije  | |
Narač, bjeloruski Нарач, ruski На́рочь; poljski Narocz; latvijski Narutis, je jezero na sjeverozapadu Bjelorusije u Minskoj oblasti, smješteno u bazenu rijeke Vilije. Najveće je jezero u Bjelorusiji, od 1921. – 1939. bilo je najveće poljsko jezero.
Narač je uz jezera Miastru, Batorin, Blednaje dijelom Narač jezerā. Nastalo je krajem pleistocena prije oko 11.000 godina. Pokriva 79,6 km2, dugačko je 12,8 km, a najveća dubina je 24,8 m, prosječne dubine 8,9 m,[1] sa 710 milijuna kubičnih metara vode. Jezero je okruženo borovom šumom. Iz jezera izvire rijeka Narač.
Narač je stanište za 22 vrste ribe poput jeguljki, štuka i drugih. Obala i otočići stanište su raznim vrstama ptica poput grbavih labudova, bukoča i malih gnjuraca.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Ljudi su se naselili uokolo jezera prije oko 10 tisuća godina. Jezikoslovci smatraju da je ime jezera poteklo od Indoeuropskog prajezičnog korijena *nar- koji je česta osnova mnogim vodenim površinama poput rijeke Neris.[2] Arheolozi su iskopali mnoge grobne humke Balta i Slavena koji su živjeli na obalama jezera.
Od Srednjeg vijeka mjesno stanovništvo živi uglavnom od ribolova i ratarstva. U 19. stoljeću najunosniji je bio izlov rakova, dok je u 20. stoljeću glavna lovina postala jegulja.
Tijekom Prvog svjetskog rata područje oko jezera bilo je poprište Bitke na jezeru Narač.
Tijekom 1930-ih ribari s jezera Narač pobunili su se protiv Poljskih vlasti u borbi za pravo izlova ribe.
Od 1950-ih jezero je poznato po turističkim naseljima oko grada Narača. Nacionalno pionirsko odmarališe Zubryonok nalazilo se je u blizini jezera. Nakon raspada Sovjetskog saveza odmarlište je preustrojeno u Nacionalno dječje odmaralište "Zubrania", koje je danas najvažnije dječje odmaralište u Bjelorusiji.
Godine 1999. je Parlament Bjelorusije utemeljio Nacionalni park Narač.
Ekologija[uredi | uredi kôd]
Između 2000. i 2002. u blizini jezera postavljena su dva vjetroagregata snage 250 i 600 kW. Osim njih postavljen je i fotonaponski sustav. Ova probna postrojenja u elektroenergetski sustav isporučuju do 1,3 milijuna kilovatsati koji bi mogli pokriti potrebe za električnom energijom za 600 do 700 bjeloruskih kućanstava.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Main characteristics of the largest lakes of Belarus pristupljeno 30. kolovoza 2013. (engl.)
- ↑ E.M. Pospelov, Geograficheskie nazvaniya mira (Moscow: Russkie slovari, 1998), p. 283. (rus.)