Nasljeđe Nelsona Mandele
| Ljudska prava, oslobođenje i pomirenje: Nasljeđe Nelsona Mandele | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
.jpg) | |
| Država |  JAR |
| Godina uvrštenja | 2024. (46. zasjedanje) |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | vi |
| Ugroženost | – |
| Poveznica | UNESCO:1676 |
Nasljeđe Nelsona Mandele je skupni naziv za niz lokaliteta u Južnoj Africi koji su u srpnju 2024. upisani na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Africi.[1]
Svjetska baština obuhvaća ukupno 14 pojedinačnih lokaliteta, od kojih svi imaju povijesnu vezu s ugnjetavanjem i dugom oslobodilačkom borbom južnoafričkog stanovništva obespravljenog pod apartheidom u 20. stoljeću i procesa koji je na kraju doveo do uspostave višerasne demokracije 1994. godine. Tako naslijeđe južnoafričke borbe za ljudska prava, oslobođenje i pomirenje predstavlja i Zgrade Unije (Pretoria), mjesto zloglasnog Rivonia suđenja, a sada službeno sjedište vlade; Sharpeville spomenik u spomen na pokolj u Sharpevilleu u kojemu je ubijeno 69 ljudi koji su prosvjedovali protiv nepravednih zakona o propusnicama; ali i „Veliko mjesto” u Mqhekezweniju, mjesto koje simbolizira tradicionalno vodstvo gdje je Nelson Mandela živio kao mladić.[1]
Iako su među najznačajnijim aktivistima južnoafričke borbe za ljudska prava bili i Albert Luthuli, Desmond Tutu i Nelson Mandela, svi dobitnici Nobelove nagrade za mir, naslijeđe njihove borbe je nazvano po Nelsonu Mandeli zbog njegovog utjecaja u promicanju razumijevanja i oprosta; te sustave vjerovanja temeljene na filozofijama nerasizma, panafrikanizma i ubuntua, koncepta koji implicira da čovječnost nije isključivo ugrađena u pojedinca.[1]
| UNESCO ID | Slika | Ime | Lokacija | Koordinate | Opis |
|---|---|---|---|---|---|
| 1676-001 |  |
Zgrade Unije | Pretoria, Gauteng | 25°44′26.49″S 28°12′42.45″E / 25.7406917°S 28.2117917°E | Ovaj kompleks vladinih zgrada, izgrađen u Pretoriji 1910. godine kao simbol formiranja Južnoafričke Unije, u početku je bio sjedište moći represivnog kolonijalnog režima, uključujući i režim apartheida. Od 1994. godine postao je simbol demokratskog pomirenja, kada je nova post- apartheidska vlada zadržala zgradu kao svoje sjedište. |
| 1676-002 |  |
Trg Waltera Sisulua | Kliptown, Soweto, Gauteng | 26°16′40.35″S 27°53′20.02″E / 26.2778750°S 27.8888944°E | Kongres naroda održan je 1955. godine u Kliptownu, gdje su delegati anti-apartheidskih skupina Afričkog nacionalnog kongresa, Južnoafričkog indijskog kongresa , Kongresa demokrata i Južnoafričke organizacije obojenih ljudi zajednički usvojili „Povelju slobode”. |
| 1676-003 |  |
Mjesto pokolja u Sharpevilleu: policijska postaja | Sharpeville, Gauteng | 26°41′18.18″S 27°52′18.97″E / 26.6883833°S 27.8719361°E | Spomenici masakru u Sharpevilleu obilježavaju prosvjede protiv zakona o propusnicama koji su se odigrali 21. ožujka 1960. godine, a koji su završili masakrom prosvjednika. Naime, ispred policijske postaje je je policija otvorila vatru na prosvjednike za prava crnog domorodačkog stanovništva i ubila 69 ljudi, a ranila njih 180. |
| 1676-004 | Memorijalni vrt u Sharpevilleu | Sharpeville, Gauteng | 26°41′15.41″S 27°52′16.63″E / 26.6876139°S 27.8712861°E | ||
| 1676-005 |  |
Groblje A u Sharpevilleu | Sharpeville, Gauteng | 26°40′19.46″S 27°53′14.73″E / 26.6720722°S 27.8874250°E | |
| 1676-006 | Groblje B u Sharpevilleu | Sharpeville, Gauteng | 26°40′20.86″S 27°53′13.75″E / 26.6724611°S 27.8871528°E | ||
| 1676-007 |  |
Liliesleaf | Johannesburg, Gauteng | 26°2′36.32″S 28°3′14.77″E / 26.0434222°S 28.0541028°E | Farma Liliesleaf služila je kao privremeno utočište aktivistima Afričkog nacionalnog kongresa (ANC) 1960-ih. Odavde su planirane prve operacije Umkhonto we Sizwe („Koplje nacije”), koje su predstavljale prijelaz s pasivnog otpora na oružane aktivnosti. |
| 1676-008 |  |
16. lipnja 1976. – Ulice Orlando Westa | Soweto, Gauteng | 26°14′17.7″S 27°54′27.2″E / 26.238250°S 27.907556°E | Ulica Vilakazi je možda jedina ulica na svijetu u kojoj su živjela dva dobitnika Nobelove nagrade za mir - Nelson Mandela i bivši nadbiskup Desmond Tutu. Tu je podignut Muzej Hectora Pietersona koji predstavlja događaje vezane za Ustanak u Sowetu 16. lipnja 1976. Jedan od poginulih u ustanku bio je Hector Pieterson, 12-godišnji južnoafrički školarac koji je privukao svjetsku pozornost fotografijom Pietersona kako umire koju je snimio Sam Nzima. |
| 1676-009 |  |
Constitution Hill | Braamfontein, Johannesburg, Gauteng | 26°11′23.14″S 28°2′35.41″E / 26.1897611°S 28.0431694°E | Ustavno brdo je sjedište Ustavnog suda Južnoafričke Republike. Nadalje, 156 optuženika, uključujući Nelsona Mandelu i Olivera Tamba, bilo je ovdje zatvoreno nakon suđenja 1956. godine. |
| 1676-010 |  |
Ohlange | Inanda, Durban, KwaZulu-Natal | 29°41′53.87″S 30°57′23.84″E / 29.6982972°S 30.9566222°E | Srednja škola Ohlange je škola koju su 1901. godine osnovali John Dube i Nokuthela Dube (rođena Mdima) kao prvu školu u Južnoj Africi koju je osnovao crnac. John Dube bio je i prvi predsjednik onoga što će postati ANC. Školu je predsjednik Nelson Mandela odabrao kao mjesto gdje će glasati na prvim rasno inkluzivnim izborima u Južnoj Africi 1994. godine. |
| 1676-011 |  |
Sveučilište Fort Hare | East London, Eastern Cape | 32°47′9.27″S 26°50′44.95″E / 32.7859083°S 26.8458194°E | Ukorijenjeno u obrazovnom radu europskih misionara, ova institucija iznjedrila je vodeće osobe u Južnoj Africi koje su utjelovile sintezu zapadnih i afričkih vrijednosti. Bila je to ključna institucija u visokom obrazovanju za crne Afrikance od 1916. do 1959. Nudila je akademsko obrazovanje zapadnog stila studentima iz cijele podsaharske Afrike, stvarajući crnačku afričku elitu. Među onima koji su studirali u Fort Hareu, a kasnije postali vođe svojih zemalja, bili su: Kenneth Kaunda, Seretse Khama, Yusuf Lule, Julius Nyerere, Robert Mugabe i Joshua Nkomo. |
| 1676-012 |  |
ZK Matthews House Sveučilišta Fort Hare | East London, Eastern Cape | 32°46′54.79″S 26°49′57.36″E / 32.7818861°S 26.8326000°E | Alumni Fort Harea bili su dio mnogih kasnijih pokreta za neovisnost i vlada novih neovisnih afričkih zemalja. To je alma mater poznatih ljudi, uključujući Nelsona Mandelu, Desmonda Tutua, Roberta Sobukwea, Olivera Tamba i druge. Danas tu je Arhiva oslobodilačkog pokreta. |
| 1676-013 |  |
Crkva Waaihoek Wesleyan | Pretoria, Gauteng | 29°7′24.61″S 26°13′24.93″E / 29.1235028°S 26.2235917°E | Nacionalni memorijalni centar Park slobode nalazi se u Salvokopu u Pretoriji. Uključuje spomenik s imenima poginulih u južnoafričkim burskim ratovima, Prvom i Drugom svjetskom ratu te tijekom ere apartheida. |
| 1676-014 |  |
Veliko mjesto Mqhekezwenija | Mthatha, Eastern Cape | 29°7′24.61″S 26°13′24.93″E / 29.1235028°S 26.2235917°E | Nelson Mandela rođen je i odrastao u blizini Qunua. Tu se nalazi i podružnica Muzeja Nelsona Mandele, replika posljednje kuće u kojoj je Mandela bio zatvoren i vila. |
- 1 2 3 Human Rights, Liberation and Reconciliation: Nelson Mandela Legacy Sites na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Pristupljeno 17. rujna 2025.
- Unutarnji otpor apartheidu (engl.)
- Predsjedništvo pozdravlja upis na UNESCO-ov popis mjesta ostavštine Nelsona Mandele za ljudska prava, oslobođenje i pomirenje, Priopćenje Ureda predsjednika od 28. srpnja 2024. (engl.) Pristupljeno 17. rujna 2025.
| Kulturna baština (7) | Kulturni krajolik ǂKhomani (2017.) • Kulturni i krajolik Mapungubwea (2003.) • Nalazišta fosila Hominida u špiljama Sterkfontein, Swartkrans i Kromdraai (1999.) • Ljudska prava, oslobođenje i pomirenje: Nasljeđe Nelsona Mandele (2024.) • Podrijetlo modernih ljudi: Pleistocensko naseljavanje Južne Afrike (2024.) • Kulturni i botanički krajolik Richtersvelda (2007.) • Otok Robben (1999.) |  |
|---|---|---|---|
| Prirodna baština (4) | Gorje Barberton Makhonjwa (2018.) • Zaštićena cvjetna područja rtova (2004.) • Park vlažnog područja iSimangaliso (1999.) • Vredefort (2005.) | ||
| Mješovita baština (1) | |||